Emocije utiču na zdravlje organa

Ako kažemo da nas osjećanja truju, onda to nije samo pjesničko izražavanje. Ne vjerujete? Pogledajmo kako emocije utiču na pojedine organe, pa ćemo lakše shvatiti koliko su tijesno povezani sa trovanjem tijela.

Ljutnja

Kada smo ljuti dolazi do zastoja u radu jetre. Odatle potiče izraz “ide mi na jetru” ili “ždere mi džigericu”. Zašto za nešto što nas ljuti ne kažemo da nam oštećuje bubrege ili pluća? Očigledno viševjekovna prirodna mudrost zna isto što zna tradicionalna kineska medicina. Istina je uvijek jedna bez obzira na to da li ste Evropljanin, Indijac ili Kinez. Osjećanje ljutnje onemogućava normalan rad jetre koja je izuzetno značajna za čišćenje naše krvi. Ako je jetra blokirana ljutnjom, otrovani smo!

Tuga

Slično se događa kada osjećaj žalosti (tuge) sabotira ispravan rad naših pluća – drugog organa zaduženog za detoksikaciju. Kako dišete kada ste tužni? Da li duboko i opušteno? Ma kakvi – prije bi moglo da se kaže da tada dišete kao riba – plitko i u grču. Zato nije slučajno što kažemo da “nas je spopala i stisla tuga” ili da osjećamo da nas “tuga guši”. Tuga neposredno utiče na disanje i debelo crijevo i zato tada dišemo plitko i imamo teškoće sa probavom – zatvor. Posljedica jednog i drugog je da se u tijelu zadržavaju otrovi koje nismo izbacili disanjem ili stolicom. Krv ne dobija dovoljno kiseonika i u njoj se zadržava previše ugljen-dioksida. To sprečava prenos određenih hranljivih materija i, u krajnjem slučaju, čak tjera neke ćelije da se prilagode djelovanju bez kiseonika (tako nastaju ćelije raka).

Strah

I treći organ za detoksikaciju, bubrezi, pod jakim je uticajem osjećanja. Bubrezi i mokraćna bešika su najviše pod uticajem straha. Poznajete izjave da se neko “smrzao od straha” ili “preblijedio od straha”? To se događa kada se bubrezi od straha odjednom zgrče i dođe do zastoja u filtriranju i čišćenju krvi. Posljedica toga je poremećaj cirkulacije, zbog čega su nam ledene ruke i noge. Ako strah traje duže vrijeme, posljedice su utoliko teže. Bubrezi kontrolišu i mišiće koji stežu vrat mokraćne bešike i anusa. Ako su blokirani od straha, dolazi do njihovog popuštanja i nemogućnosti kontrole sfinktera i ispuštanja stolice i mokraće.

Briga

Brige nas truju neposredno. To osjećanje pogađa, prvenstveno, našu probavu – želudac, slezinu i pankreas. Često se čuje da neko ima “grčeve od brige”. Činjenica je da su tada organi za varenje u grču i ne mogu da obave svoj zadatak. Zato i najkvalitetnija hrana može da postane u tijelu otrov jer se neispravno prerađuje, a počinje i vrenje u sistemu za varenje i zaostajanje hrane u zgrčenim organima. Zato, umjesto dobro sažvakane, sa kiselinom i enzimima obrađene hrane, u naše crijevo dolazi polusvarena hrana koja predstavlja odličnu podlogu za patogene organizme i njihove otpadne proizvode koji nas ubrzano truju.

Pohlepa

A šta je sa pohlepom? Otrovnost pohlepe osjećamo u svakodnevnim događajima, kako kod nas, tako i drugdje u svijetu. Za pohlepne ljude kažemo da su “tvrdog srca”, i to je veoma tačan opis. Pohlepa pogađa srce i tanko crijevo. Želja za sve većim bogatstvom ogleda se u aritmijama i nepravilnostima rada srca. Pohlepa uspješno stvara i sva ostala, već spomenuta, osjećanja. Ko živi u stalnom strahu da bi mogli nešto da mu oduzmu, da će da propadne, ili da se opterećuje time kako bi mogao da stekne još više veoma brzo počne da doživljava i druga spomenuta osjećanja.

Da li vam je sada jasnije zašto kažemo da je spomenutih pet otrova osnova za većinu bolesti koje danas poznajemo? Kada se stalno ponavljaju i neprekidno pogađaju određene organe stvaraju slabu tačku (kako kažemo u medicini “locus minoris”) koja je, onda, pogodna i za druge, materijalno opipljivije teškoće s organima.

Tako se kod “vječito tužnih” javljaju hronične teškoće disanja (astma, bronhitis), kod “večito zabrinutih” teškoće sa varenjem, kod “uvijek ljutih i razočaranih” teškoće sa jetrom, kod “stalno uplašenih” sijeda kosa, teškoće s organima za reprodukciju, teškoće sa cirkulacijom, upale mokraćnih organa, itd.

(Press)