Eskalira najvažniji trgovinski rat na svijetu

Zemlje EU pokušavaju pronaći odgovor na najnoviju kinesku odluku o ograničenju izvoza dvije ključne sirovine, dok trgovinski rat oko mikročipova prijeti eskalacijom.

Čini se da je Brisel bio zatečen nakon što je Peking uveo kontrolu nad snabdijevanjem germanijumom i galijumom, rijetkim elementima koji se koriste u računarskim čipovima i optičkim vlaknima, piše Politico, prenosi Index. Kineski potez, koji je zapravo bio odgovor na holandsku zabranu izvoza naprednih mašina za čipove, dolazi u trenutku kada predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lehen gura novu strategiju ekonomske bezbjednosti.

“Ovo za mene pokazuje da su Kinezi navukli bokserske rukavice”, rekla je Nicola Beer, liberalna poslanica Renewa i izvjestiteljka o ključnim zakonima EU za osiguranje snabdijevanja kritičnim sirovinama. “Dakle, jasno je da nam trebaju vlastiti kapaciteti za vađenje, preradu i recikliranje, kao i pouzdanija trgovina s drugim zemljama”, kaže Beer.

U međuvremenu, vrh Komisije ćuti: ni Fon der Lejen ni šef trgovine EU Valdis Dombrovskis još nisu javno reagovali na objavu Kine. Drugi ključni privredni igrači najavili su odgovor – očekuje se da će američka ministarka finansija Dženet Jelen iznijeti to pitanje na razgovorima u Pekingu ove sedmice, a japanski ministar trgovine Jasutoši Nišimura upozorio je Peking da ne smije kršiti pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Ćutnja i zabrinutost

Uprkos ćutnji na najvišem nivou, Komisija je očito zabrinuta: “Germanijum je važan za optička vlakna i optiku uopšte, a 90 posto dolazi iz Kine. Kina je jedini proizvođač galijuma na svijetu”, izjavila je Kerstin Jorna, glavna državna službenica Komisije za industriju. Komisija je u četvrtak rekla diplomatama EU da još uvijek analizira situaciju.

Jedan diplomata je rekao da su kineske mjere bile “očekivane” i da stvaraju “veći pritisak da se radi na ekonomskoj sigurnosti”. Drugi je potvrdio da su ograničenja izazvala opštu zabrinutost, posebno dok blok pokušava smisliti gas za “umanjivanje rizika lanaca snabdijevanja koji sada zavise od Kine”.

Još uvijek nije jasno što će kineska ograničenja značiti za industriju, iako je statistika ovisnosti o uvozu zapanjujuća, rekao je treći diplomata EU. Sve diplomate govorile su pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni da javno govore.

“Vrlo nepredvidiv sistem”

Iako Kina nije direktno zabranila izvoz, kontrole koje je uvela čine Brisel nervoznim, piše Politico. Jorna, viši zvaničnik Komisije, rekao je da je pekinški sistem za odobravanje izvoza “vrlo nepredvidiv”. Ono što je predvidivo je da Kina ovaj put neće igrati lijepo. Kineska ograničenja najavljena su nekoliko dana nakon što su Holanđani uveli kontrolu izvoza opreme za čipove.

Peking ovo vidi kao još jedan pokušaj SAD da okupi saveznike kako bi suzbio njegov privredni razvoj. “Ako se ograničenja usmjerena na kineski sektor visoke tehnologije nastave, tada će protivmjere eskalirati”, rekao je Wei Jianguo, bivši zamjenik ministra trgovine.

Ovo nije prvi put da je akcija jedne zemlje EU uvukla cijeli blok u sukob s Kinom. Prije dvije godine, kada je Litvanija prihvatila ponudu Tajvana za otvaranje nove diplomatske kancelarije, kineska ekonomska osveta toj baltičkoj zemlji dovela je do odgovora u cijeloj EU, jer je trgovina pitanje nadležnosti EU, a ne nacionalne.

Sada, iako Holanđani kažu da su blisko koordinisali s Komisijom i drugim zemljama članicama, EU u svom paketu ekonomske bezbjednosti upozorava kako bi “nekoordinisano širenje nacionalnih kontrola” moglo stvoriti rupe u zakonu. “Preduzeli smo ovaj korak iz interesa nacionalne bezbjednosti”, rekla je holandska ministarka spoljne trgovine Liesje Schreinemacher.

Šta će EU učiniti?

Čini se da Komisija i neke trgovinske diplomate žele da razgovaraju o problemu u WTO-u, gdje bi EU mogla podnijeti tužbu protiv Kine – slično kao što je učinila kada je Peking prošle godine zabranio izvoz Litvaniji. “Komisija procjenjuje usklađenost mjera sa zakonom WTO-a”, rekao je portparol Komisije.

EU je dugo odbijala pokazivati svoje mišiće u trgovinskim odnosima, ali je bila prisiljena preispitati svoje stajalište nakon početka rata u Ukrajini i eskalacije geopolitičkih napetosti između Vašingtona i Pekinga.

Zato je Fon der Lejen prošli mjesec objavila novu strategiju ekonomske bezbjednosti EU. Predlaže se stvaranje novih zaštitnih mehanizama za izvoz i ulaganja u inostranstvu. To je izazvalo bijes Pekinga.

“Takozvano smanjenje ovisnosti i smanjenje rizika, kako predlažu neke zemlje, u suštini su politiziranje i ideologiziranje ekonomskih i trgovinskih pitanja, čime se krše temeljna načela slobodne trgovine i nediskriminacije koja zagovara WTO”, rekao je kineski premijer Li Qiang prošlog mjeseca nakon posjete Njemačkoj i Francuskoj.

Nije čak ni jasno hoće li zemlje EU zastupati tako oštar stav kada je u pitanju ekonomska bezbjednost. Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je da bi smanjenje rizika trebalo da bude “u sferi privatnog sektora, a ne vlada”.

Pitanje je hoće li EU imati hrabrosti da podnese tužbu protiv Kine? “Po mom mišljenju, nije dovoljno visoka letvica za korištenje tog alata. To bi bile čiste mjere odmazde”, rekla je Marie-Pierre Vedrenne, zastupnica Komisije.