EU danas objavljuje plan za zapadnobalkansku rutu

Evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson danas će predstaviti paket mjera za suočavanje s prilivom migracija duž zapadnobalkanske rute. Objava pada pred samit Evropske unije sa zapadnim Balkanom sutra u Tirani i sastanka Savjeta za pravosuđe i unutrašnje poslove u četvrtak.

Ove godine je došlo do porasta migracija kroz rutu zapadnog Balkana – posebno preko Srbije – sa migrantima koji su potom prelazili u EU. Prema podacima Frontexa, granične policije EU, tokom prvih 10 mjeseci 2022. godine sa Balkana je registrovano 281.000 prelazaka bez dokumenata – što je povećanje od 77 posto u odnosu na isti period 2021. Austrija je jedna od glavnih destinacija za pristigle migrante odakle mnogi zatim prelazi u Njemačku i Belgiju.

Johansson će predstaviti akcioni plan u pet tačaka za suočavanje s porastom migracija. Pet stubova su:

– Jačanje upravljanja granicom duž rute. Zemlje zapadnog Balkana će biti ohrabrene da bliže sarađuju sa Frontexom u tom pogledu.

– Obezbjeđivanje brzog pristupa ustanovama za azil i podrška prihvatnim kapacitetima u zemljama našeg regiona.

– Borba protiv krijumčarenja migranata.

Ovo je nastavak aktivnosti Johansson nakon sastanka sa ministrima unutrašnjih poslova u regionu 3. novembra na kojem je pokrenuto operativno partnerstvo za borbu protiv krijumčarenja.

Takođe će raditi na pojačanju uloge Evropola. Ovo se posebno tiče Bosne i Hercegovine gdje se, zbog protivljenja Milorada Dodika, tačka za saradnju stalno opstruišea. BiH mora čim prije imenovati svog oficira za vezu koji bi bio u Hagu, gdje je sjedište evropske policijske agencije, te početi raditi u Operativnoj tački u Sarajevu s kolegama iz Europola, piše politicki.ba.

– Obezbijediti da se treće zemlje pridržavaju sporazuma o readmisiji i povratku.

– Politika usklađivanja viza. U vjerovatno jednoj od najznačajnijih najava, očekuje se da će Komisija dati najnovije informacije o obećanju Srbije da će svoju viznu politiku uskladiti sa politikom EU kada je reč o trećim zemljama. Iako je napredak postignut u zemljama poput Burundija i Tunisa, očekuje se dalja implementacija u drugim zemljama, poput Indije i Egipta.

Johansson će takođe vjerovatno pružiti najnovije informacije o Paktu EU o migracijama i azilu.

EU svjedoči svojoj najvećoj krizi migracija i azila od Drugog svjetskog rata, prema Nini Gregori, izvršnoj direktorici Agencije Evropske unije za azil (EUAA).

“Ovo je zaista bez presedana, a države članice se bore”, prenosi Politico.eu njene riječi.

Oko 5,3 miliona ljudi zatražilo je zaštitu u EU ove godine, uključujući 4,7 miliona registracija za privremenu zaštitu Ukrajinaca.

Gregori je istakla napredak koji je postignut u politici azila EU od krize 2015-2016. “U posljednje dvije godine Grčka je imala 97.000 neriješenih slučajeva azila; sada smo im pomogli da to smanje na 17.000”, rekla je ona.

(Treba napomenuti da je period COVID-a pomogao Grčkoj da otkloni zaostale stvari jer se smanjio broj migranata koji su pristizali na obale Evrope.) Sada se zemlje poput Belgije i Holandije bore, navodi Gregori. Do danas, EUAA im je osigurala stotine kontejnera kako bi im pomogla logistički u rješavanju problema kapaciteta.