Svijet 12.10.2022.

EU priznala: Blinken nas je nazvao i rekao kada će Putin napasti, nismo vjerovali

ČITANJE: 8 minuta

Evropa trpi posljedice procesa u kojem je razdvojila izvore svog prosperiteta od izvora bezbjednosti – prosperitet je temeljila na jeftinoj energiji iz Rusije i na pristupu velikom kineskom tržištu, a bezbjednost je delegirala SAD, rekao je visoki predstavnik EU za spoljnu i b ezbjednosnu politiku Josep Borel, prenosi Index.

“Mislim da se mi Evropljani suočavamo sa situacijom u kojoj trpimo posljedice procesa koji traje već godinama, u kojem smo odvojili izvore svog prosperiteta od izvora naše bezbjednosti”, rekao je Borel u govoru na godišnjoj  konferenciji ambasadora, na kojoj su se okupili šefovi diplomatskih delegacija EU širom svijeta.

U programatskom govoru, Borel je izjavio da je Evropa svoj prosperitet temeljila na jeftinoj energiji iz Rusije. “Ruski gas – jeftin i navodno dostupan, siguran i stabilan. Pokazalo se da to nije slučaj. I pristup velikom kineskom tržištu, za izvoz i uvoz, za tehnološke transfere, za ulaganja, za jeftinu robu. Mislim da su kineski radnici sa svojim niskim platama učinili mnogo bolje i mnogo više u obuzdavanju inflacije nego sve centralne banke zajedno”, kaže Borel.

“Prilagođavanje će biti teško, a to će stvoriti političke probleme”

“Danas Evropska unija mora da nađe nove izvore energije koliko god je moguće unutar sebe kako jednu zavisnost ne bi zamijenila drugom, jer je najbolja energija ona koja se proizvodi kući”, nastavio je.

“To će uticati na snažno restrukturiranje naše privrede – to je sigurno. Ljudi toga nisu svjesni, ali činjenica da Rusija i Kina više nisu ono što su bile za naš privredni razvoj zahtijevaće snažno restrukturiranje naše privrede. Pristup Kini postaje sve teži. Prilagođavanje će biti teško, a to će stvoriti političke probleme”, kaže Borel.

S druge strane, Evropa se za svoju bezbjednost oslanja na Sjedinjene Američke Države, što je u redu kada je riječ o administraciji predsjednika Džoa Bajdena, s kojom postoji odlična saradnja, smatra. “Ali, ko zna šta će se dogoditi za dvije godine ili čak u novembru? Šta bi se dogodilo da je umjesto Bajdena u Bijeloj kući bio Donald Tramp ili neko poput njega?

Kakav bi bio odgovor Sjedinjenih Država na rat u Ukrajini? Kakav bi bio naš odgovor u drugačijoj situaciji”, pita se Borel, za kojeg je odgovor jasan – EU mora da preuzme više odgovornosti za svoju bezbjednost.

“Svijet u kojem SAD brinu o našoj bezbjednosti, a Kina i Rusija obezbjeđuju  prosperitet više ne postoji”

“Svijet u kojem su Sjedinjene Države brinule o našoj bezbjednosti, a Kina i Rusija obezbjeđivale prosperitet više ne postoji”, kaže Borel. “Ne možemo jednu zavisnost zamijeniti drugom. Srećni smo što uvozimo mnogo ukapljenog prirodnog gasa (LNG) iz Sjedinjenih Država – uzgred rečeno, po visokoj cijeni – i zamjenjujemo ruski gas američkim i norveškim ili azerbajdžanskim gasom.

Ali šta bi se dogodilo sutra kada bi SAD s novim predsjednikom odlučile ne biti toliko prijateljski s Evropljanima? Ili da sutra nemamo kobalta, nemamo rijetke materijale iz Konga, Južne Amerike, Avganistana – oni su jednako važni za nas kao nafta i gas”, kaže Borel.

Ističe da se i unutar Evrope događa radikalna promjena. “Radikalna desnica raste u našim demokratijama. Demokratski, to je izbor ljudi, to nije nametanje bilo koje sile. Dakle, imamo težak koktel – unutrašnji i spoljašnji – a stari recepti više ne funkcionišu. Imamo sve veće bezbjednosne izazove i naša je unutrašnja kohezija ugrožena”, misli Borel.

“Nismo vjerovali da dolazi rat”

Borel je priznao da se Evropa pokazala lošom u predviđanju. Nije predvidjela, iako je mogla očekivati, ruski napad na Ukrajinu, ni snagu ukrajinskog otpora, kao ni Putinovu spremnost da eskalira situaciju. Nije predvidjela ni intenzitet napetosti između Kine i Tajvana.

“U prošlosti su se dogodile stvari za koje smo znali da bi se mogle dogoditi, ali neke su bile iznenađenje. Prvo – Ukrajina. Nismo predvidjeli koliko će se Ukrajina efikasno odupirati. Nismo vjerovali da dolazi rat. Priznajem da su nam Amerikanci u Briselu govorili ‘napašće, napašće’, a mi u to nismo vjerovali.

Sjećam se kada me je Toni Blinken (američki državni sekretar) nazvao i rekao: ‘Pa to će se dogoditi ovaj vikend.’ I, dva dana kasnije, u pet ujutro, počeli su bombardovati Kijev. Nismo vjerovali da će se to dogoditi i nismo predvidjeli da je Ukrajina spremna da pruži tako žestok i uspješan otpor kao što čini. Naravno, zahvaljujući našoj vojnoj podršci, bez toga bi bilo nemoguće, ali i oni su doprinijeli”, govorio je Borel pa nastavio:

“Nismo predvidjeli ni mogućnost da situacija eskalira tako da Putin naredi masovnu mobilizaciju te ima nuklearne prijetnje. Pretpostavljam da ste svi čitali posljednji Putinov govor kada je proglasio aneksiju. Svako to mora da pročita. Moramo svijetu objasniti šta to znači, šta znači ovaj pristup protiv Zapada i koji su pravi razlozi rata.”

“Ovo je savršena oluja”

Sa druge strane, energetska i kriza hrane bile su predvidljive, ali ne u ovom intenzitetu, kaže Borel. “Ovo je savršena oluja. Prvo, cijene rastu. Drugo, reakcija centralnih banaka na podizanje kamatnih stopa u SAD. Svi to moraju da prate jer će inače njihova valuta biti devalvirana. Svi trče da dižu kamate. To će nas dovesti do svjetske recesije.

Svijet koji slijedi američki FED, svijet koji sprovodi istu monetarnu politiku – jer nema drugog načina, inače će doći do odliva kapitala – podsjeća me na ono što se događalo u Evropi prije evra kada su svi morali slijediti monetarnu politika koju diktira Njemačka.

Jer ako niste učinili istu stvar, kapital je bježao, a vi ste to morali učiniti čak i ako to nije bila ispravna politika s obzirom na vašu unutrašnju situaciju. Ono što se događalo među nama prije evra, danas se događa na svjetskoj sceni”, kaže Borel.

“Zapamtite ovu rečenicu: ‘To je identitet, glupane'”

Borel kaže da se svijet danas restrukturira oko takmičenja između Sjedinjenih Država i Kine, sviđalo nam se to ili ne. “Dvije velike sile, velike, vrlo, vrlo velike, takmiče se i to takmičenje restrukturira svijet. To će koegzistirati na velikoj podjeli ‘demokratije naspram autoritarnih režima’.

Ne bih puno na tome insistirao jer i na našoj strani ima puno autoritarnih režima. Ne možemo reći: ‘Mi smo demokratije’, a ovi koji su s nama takođe su demokratije’ – to nije istina”, kaže Borel.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku kaže da svijet nije čisto bipolaran, da postoje više zemalja, koje su srednje sile – Turska, Indija, Brazil, Južna Afrika, Indonezija – koje su “swing države”, koje glasaju za jednu ili drugu stranu prema svojim interesima, a ne prema vrijednostima.

Jedno od najvažnijih obilježja današnjeg svijeta je rastući nacionalizam, revizionizam plus politika identiteta, smatra Borel. “Zapamtite ovu rečenicu: ‘To je identitet, glupane’. To više nije ekonomija, to je identitet. Sve više i više, neki identiteti rastu i voljni su biti priznati i prihvaćeni, a ne utopljeni unutar pristupa Zapada”, kaže Borel.

“Vidimo kako se vraća rat između država, kao u filmovima, kao u Drugom svjetskom ratu. Osim toga, tu su i hibridni ratovi, a nastavlja se i rat dezinformacijama. To je ono što dolazi, to je ono s čime se moramo suočiti”, dodao je.

“Živimo u dijelu svijeta u kojem su političke slobode, ekonomski prosperitet i društvena kohezija najbolji”

Borel ukazuje na potrebu da se EU jače angažiuje u bici za narative, jer se rat ne dobija samo tenkovima, raketama i vojnicima. “Kada kažemo da nam je Kina suparnik, sistemski suparnik, to znači da su naši sistemi takmiče.

A Kinezi pokušavaju da objasne svijetu da je njihov sistem puno bolji – iako možda nećete birati šefa vlade, imaćete hranu, i grijanje, i socijalu, poboljšaćete uslove života. Mnogi ljudi u svijetu glasaju i biraju svoju vladu, ali njihovi materijalni uslovi se ne poboljšavaju, a na kraju krajeva ljudi žele da živje bolji život”, kaže Borel.

Stoga je, dodaje Borel, potrebno objasniti veze između političke slobode i boljeg života. “Mi živimo u svijetu, u ovom dijelu svijeta gdje su političke slobode, ekonomski prosperitet i društvena kohezija najbolji, najbolja kombinacija svega toga.

Ali ostatak svijeta nije takav. Naša borba je pokušati objasniti da demokratija, sloboda, političke slobode nisu nešto što se može zamijeniti ekonomskim prosperitetom ili društvenom kohezijom. Obje stvari moraju ići zajedno. Inače će naš model propasti, neće moći preživjeti u ovom svijetu”, kaže Borel.