EU se ogradila od komšija novim “berlinskim zidom” od 2.048 km
Grčka pogranična policija lani je spriječila 260.000 migranata da ilegalno uđu u njihovu zemlju
Grčka će se od Turske odvojiti zidom. Svakoga dana prosječno 400 migranata nastoji da pređe iz Turske u Grčku, uprkos tome što je već prije postavljena ograda na dijelu granice dvije zemlje. I zbog toga će Grčka sada uložiti dodatnih 100 miliona evra kako bi udvostručila dužinu postojeće ograde koja je visoka pet metara.
Kako kaže Takis Theodorikakos, grčki ministar za zaštitu društva, lani je grčka pogranična policija spriječila 260.000 osoba da ilegalno uđu u njihovu zemlju, a pri tome su priveli i 1.500 ljudi koje sumnjiče za krijumčarenje migranata. Ograda između Grčke i Turske proteže se na 37,5 kilometara uzduž rijeke Marice, a sada će se produžiti za još 35 kilometara. I pri tome Theodorikakos traži evropsku pomoć očito imajući u vidu da Turska nije članica Evropska unije.
– Zadatak zaštite granice traži pomoć evropskog javnog mnjenja, samog EU te svake članice zasebno – rekao je grčki ministar. U tu je svrhu Theodorikakos organizovao razgledavanje gradilišta za ambasadore EU u Grčkoj kojima je pridružio i one Velike Britanije i Švajcarske.
Postavljanje fizičkih barijera na spoljnim, ali i na unutrašnjim granicama Evropske unije od 2014. godine do lani u dužini je naraslo sa 315 km na čak 2.048 km. Oko 13 posto spoljne granice Evropske unije (1535 km) koja je duga 12.000 km fizički je zatvoreno.
Holandski premijer Mark Rute rekao je kako se čini da EU želi izgraditi jedan veliki “berlinski zid” oko sebe. Mediji koji se protive takvoj politici Evrope i njenih članica za to krive praktično propali sistem migriranja koji se ne reformiše, kao ni niz s njime povezanih regulativa, a sve u ime bezbjednosti na mjesto pružanja utočišta brojnim osobama koje sa sjevera Afrike i Bliskog istoka dolaze tražiti utočište u zemljama EU. Jedan takav medij, EUobserver, donosi kako su sa zahtjevima prema Evropskoj komisiji za finansiranje gradnje fizičkih barijera na granicama istupile brojne zemlje – Austrija, Bugarska, Kipar, Češka Republika, Estonija, Danska, Mađarska, Litvanija, Letonija, Poljska i Slovačka, gotovo svako osim najvećih evropskih ekonomija i demokratija. Evropska komisija se, barem za sada, s time nije složila, nudeći umjesto toga mogućnost financiranja dronova za nadzor granica.
To će teško odvratiti vlade nekih država, poput Poljske koja je potrošila 353 miliona evra za 186 km dug pogranični zid na rijeci Bug uzduž koje se proteže granica s Bjelorusijom. Lokalno je stanovništvo gradnja zida uznemirila jer takva građevina djeluje zastrašujuće te je u suprotnosti praktično sa svim što zastupa EU. Ali, isto je tako poznato kako je prije rata u Ukrajini iz Bjelorusije nekoliko mjeseci stizao najveći talas migranata prema Poljskoj, odnosno EU, koji se brojio u hiljadama. Kao što su takve konstrukcije problem i za rješavanje pitanja nedostatka radnika u zemljama EU.
– Imamo zajednički interes u tome da naša tržišta rada dosegnu oni koji nam trebaju – rekao je njemački kancelar Olaf Šolc. Na tu kartu igraju i Grci.
– Naše je čvrsto mišljenje kako države članice prvog prijema migranata ne mogu ostati i njihova jedina destinacija. Mora postojati solidarnost između zemalja članica kao i poštena podjela odgovornosti, bliska je saradnja nužnost – rekao je Takis Theodorikakos, prenosi Večernji list.
Oznake: Evropska unija, Grčka, Ograda, Turska, Zid
