Svijet 10.01.2023.

Evropa se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta

ČITANJE: 2 minute

Evropa se 2022. suočila s drugom najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, objavili su danas naučnici, upozorivši na klimatske promjene i posljedične vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i prouzrokovali smrt hiljada ljudi. Prema Službi EU za klimatske promjene Kopernik (C3S), godina 2022. je ujedno bila peta najtoplija od barem 1850.

Inače, podaci C3S-a sežu od 1950, ali podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u istoriji mjerenja. C3S takođe ističe da je proteklih osam godina bilo najtoplije godine u svijetu od kada postoje mjerenja.

Planeta je sada za 1,2 stepena Celzijusa topliji nego u predindustrijskom razdoblju, što je rezultat ljudskog djelovanja, a temperature u Evropi su se tokom posljednje tri decenije povećale više nego dvostruko od svjetskog prosjeka.

Dvanaest evropskih zemalja oborilo temperaturne rekorde 

Najveći porast temperature zabilježen je u kasno ljeto, oktobru i decembru. U Austriji je prosjek u oktobru 2022. bio 3,3 stepena viši od prosječne oktobarske temperature zabilježene između 1991. i 2020. Francuska i Slovenija takođe su zabilježile temperaturne anomalije od tri stepena ili više tog mjeseca. Hrvatska i Grčka su u decembru imale tri stepena više temperature od prosječnih.

Italija je bila toplija od prosjeka u svim mjesecima u godini osim u dva. Zabilježila je najveću mjesečnu temperaturnu anomaliju ikad za tri različita mjeseca, u maju, oktobru i decembru. Španija i Portugal oborili su rekorde u mjesečnim anomalijama u tri različite prilike.

Suva i vruća klima izazvala je šumske požare od Španije do Slovenije usljed kojih je u atmosferi širom EU i Britanije završilo više stakleničkih gasova nego tokom bilo kojeg ljeta u zadnjih 15 godina. Globalne temperature će prestati da rastu  jedino ako zemlje postignu “nultu” stopu emisije štetnih gasova, tj. da ne ispuštaju više gasova u atmosferu nego što ih uklone.

Posljedice klimatskih promjena se posebno osjete u siromašnim zemljama

EU, Velika Britanija, Kanada i Japan će to nastojati postići do 2050, a Kina i Indija ciljaju kasniji datum. Za sada, međutim, globalna emisija štetnih gasova i dalje raste. Koncentracije CO2 u atmosferi su 2022. u prosjeku iznosile su 417 ppm (dijelova na milion), što je najveći nivo  unazad više od dva miliona godina, ističe Kopernik.

Osim Evrope, i drugi dijelovi svijeta nose se sa štetnim posljedicama promjene klime, posebno siromašne zemlje poput Pakistana ili Somalije. Zbog klimatskog fenomena La Nina, istok Australije zabilježio je znatno hladnije temperature od uobičajenih i puno više kiše.

Na Antarktiku se dramatično smanjuje ledena površina te je u februaru 2022. zabilježeno najveće smanjenje ledenog pokrova u 44 godine koliko traje satelitsko praćenje.