Evropski poljoprivrednici na mukama zbog najsušnijeg proljeća u posljednjem vijeku
Foto: Pixabay/Ilustracija
Kad je suša pogodila farmu Hendrika Jana ten Catea 2018. godine, smanjivši mu urod luka na samo 10% uobičajene količine, provodio je dane mukotrpno crpeći vodu iz kanala i pumpajući je na svoje usjeve. Jednog dana, preopterećen i zabrinut kako će izvući što više, Ten Cate je pao u kanal i slomio ruku.
Ove godine, dok biljke već rastu, ali ozbiljno nedostaje kiše koja bi natopila mlade usjeve, holandski poljoprivrednik ponovno sa zabrinutošću prati vremensku prognozu. “Ovo je kritično razdoblje, treba nam voda svake sedmice”, rekao je Ten Cate koji uzgaja krompir, luk, žitarice, mrkvu i šećernu repu na farmi površine 100 hektara.
Mali predah očekuje se za vikend
Poljoprivrednici širom sjeverozapadne Evrope s napetošću očekuju novu kišu, dok inače kišne zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije, Holandije i Njemačke prolaze kroz možda najsušnije proljeće u posljednjih sto godina. Mali predah očekuje se za vikend, ali vjerovatno neće donijeti trajno olakšanje.
“Mi poljoprivrednici smo otporni, ali sušna razdoblja su uvijek stresna”, rekao je za The Guardian Sven Borchert koji vodi farmu od 1.700 hektara na kojoj se uzgajaju žitarice i povrće u Saskoj-Anhaltu i koji je potpredsjednik regionalnog udruženja poljoprivrednika.
Borchert je rekao da njegova farma, smještena u suvoj zavjetrini njemačkih planina Harz, ima zemlju koja dobro zadržava vodu, ali je ove godine primila upola manje kiše nego što bi trebalo. Rekao je da očekuje kako će izdržati mjesec dana bez problema, ali ga brine da bi kiše u junu mogle doći prekasno za mnoge druge farme.
“Postoje pitanja koja te drže budnim noću, poput onog kako ćeš vratiti kredit banci”, rekao je Borchert. Ekstremni vremenski uslovi Evropsku uniju godišnje koštaju oko 28,3 milijarde evra zbog izgubljenih usjeva i stoke, prema analizi osiguravajuće kuće Howden, što čini otprilike 6% ukupne proizvodnje hrane.
Više od polovine tih gubitaka proizlazi iz suše, prema analizi četiri glavne vremenske prijetnje koju je naručila Evropska investicijska banka (EIB) kao dio napora Evropske komisije da prošle godine ublaži nezadovoljstvo među poljoprivrednicima. Utvrđeno je da je osigurano samo 20 do 30 % tih gubitaka.
“Rizici povezani s klimom sve su veći izvor nesigurnosti oko proizvodnje hrane. Ublažavanje tih rizika putem osiguranja i mehanizama za smanjenje rizika ključno je za podršku ulaganjima evropskih poljoprivrednika”, rekla je Gelsomina Vigliotti, potpredsjednica EIB-a.
Mediteran se ubrzano isušuje
Očekuje se da će zagađenje iz fosilnih goriva pogoršati sušne uslove u dijelovima Evrope, pri čemu se Mediteran ubrzano isušuje, dok drugi dijelovi bilježe različite promjene.
Uprkos određenim koristima za poljoprivredna gazdinstva u sjevernoj Evropi, kombinacija vrućine i suše vjerovatno će rezultirati značajnim gubicima u poljoprivrednoj proizvodnji za većinu evropskih regija tokom ovog stoljeća, zaključio je 2022. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).
Ten Cate, koji je član upravnog odbora jednog poljoprivrednog udruženja na jugu Holandije, rekao je da poljoprivrednici u toj regiji već svjedoče sve ekstremnijim vremenskim uslovima. “Padavine su jače, a sušna razdoblja duža, suša je ozbiljnija i ekstremnija. Takođe vidimo da temperatura raste i biljke su pod stresom.”
Poljoprivrednici kažu da istražuju načine prilagođavanja suši, od povećanja udjela organske tvari u tlu i sadnje sorti otpornijih na sušu do ulaganja u velike sisteme za prikupljanje kišnice, preciznu poljoprivredu i navodnjavanje kapanjem.
Ten Cate je rekao da su lokalni poljoprivrednici odgovorili na sušu iz 2018. godine ulaganjem u mehaničke alate za izvlačenje vode iz kanala za navodnjavanje i njenu raspodjelu po poljima.
Ako uskoro padne kiša, gubici će biti do 30%
Ipak, kratkoročno gledano, poljoprivrednicima širom Evrope ne preostaje drugo nego čekati novu kišu. Gotovo trećina kontinenta bila je pod narandžastim upozorenjem na sušu do kraja aprila, prema podacima Evropske opservatorije za sušu, dok je 0,7 % bilo u kritičnoj fazi crvenog alarma.
Peter Boysen, ekološki poljoprivrednik u njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein, rekao je da trava na njegovoj farmi još nije potpuno osušena, ali gotovo i ne raste. Procijenio je da ima dovoljno hrane za životinje za još samo nekoliko sedmica.
“Teško je procijeniti kakve će to ekonomske posljedice imati. Ako uskoro padne kiša, možda ćemo imati gubitke od 20 do 30%. Ako kiše ne bude, naravno da će biti mnogo gore”, rekao je Boysen, prenosi Index.
