Fakulteti u BiH u raskoraku sa potrebama tržišta
Nastavni planovi Univerziteta rijetko se ili nikako usklađuju s potrebama, upisne kvote na visokoškolskim ustanovama godinama se malo prilagođavaju stanju na tržištu rada, a nedostatak praktične nastave jedan je od gorućih problema visokog obrazovanja u BiH.
Ovo je zaključak okruglog stola “Akademac – obrazovan i zaposlen” u organizaciji Omladinskog komunikativnog centra Banjaluka i Američke agencije za razvoj USAID, održanog u Sarajevu.
Prema riječima Ante Jurića Marijanovića, program menadžera OKC-a, asocijacija “Akademac”, koja okuplja sedamdesetak uticajnih pojedinaca iz sfere visokog obrazovanja, biznisa i političkog i društvenog života, provela je istraživanje koje je jasno pokazalo da je nedostatak praktične nastave usmjerene ka stvarnoj obuci studenata i dalje jedan od gorućih problema.
Istakao je da je najvažniji rezultat “Akademca” nakon godinu dana rada saglasnost šest vodećih univerziteta u BiH da pri svakom fakultetu bude osnovan savjet za povezivanje sa tržištem rada u kojem bi sjedili poslodavci, profesori, studenti i druge zainteresovane strane.
-Oni će se prvenstveno baviti uspostavljanjem sistema prakse, prilagođavanjem nastave u skladu sa potrebama poslodavaca i tržišta. Za to smo dobili podršku sa rektorata šest javnih univerziteta u Banjaluci, Tuzli, Sarajevu, Istočnom Sarajevu, te Univerziteta “Džemal Bijedić” i Sveučilišta u Mostaru. Mi ćemo do kraja godine inicirati uspostavljanje tog tijela na sve jednom fakultetu tih univerziteta- rekao je on.
Denis Mušić s Fakulteta informacionih tehnologija Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru predstavlja jedan od primjera na koji način bi sve visokoškolske ustanove trebalo da prilagođavaju nastavu potrebama tržišta.
On smatra da je studentima u interesu da ono što će naučiti na fakultetu odmah mogu primijeniti kad se zaposle, a istovremeno poslodavci mogu znati da dobijaju radnike koji odmah mogu početi kvalitetno da rade.
-Mi smo kao fakultet prepoznati pa nam dolaze studenti iz cijele regije – Srbije, Hrvatske, ali sve češće kroz razmjene i iz Italije, Španije i drugih zemalja- rekao je on.
Narcisa Bašić-Gatović, projekt menadžer u Centru za specijalističke edukacije u industriji namještaja “Format”, navela je primjer loših upisnih politika u segmentu drvne industrije.
-U sljedeće tri godine u tri kantona biće potrebno 1.500 osoba u drvnom sektoru, a u obrazovnim institucijama u kojima se ta zanimanja stvaraju ima 150 studenata, znači potrebe su 10 puta veće- navela je ona.
(NN)
