FAZ: Kako Šmit svojim Nijemcima da objasni preuzimanje funkcije bez demokratske kontrole

Poznati njemački novinar Mihael Martens u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) pisao je o promjeni na čelu OHR-a i dolasku Kristijana Šmita kritikujući postojanje ove institucije.

On navodi kako rad OHR-a nadgleda Vijeće za provedbu mira, koje čine predstavnici više od 50 država i međunarodnih organizacija, ali da su nakon više od 25 godina mira u Bosni i Hercegovini sve češća pitanja i rasprave o postojanju ove institucije, čiju ulogu određeni akteri i organizacije smatraju suvišnom ili čak kontraproduktivnom, prenosi Klix.ba.

Martens citira Srđana Blagovčanina iz Transparency Internationala BiH, koji opisuje OHR kao autoritet koji je besmislen i to ne samo u borbi protiv korupcije.

“Danas su aktivnosti OHR-a iscrpljene u izvještavanju svakih šest mjeseci Vijeću sigurnosti UN-a i prisustvovanju sastancima Vijeća za provedbu mira. Tada se izrazi zabrinutost zbog stanja u zemlji i to je sve”, navodi on.

Blagovčanin ni na koji način ne poriče istorijske zasluge OHR-a, piše FAZ, u prvim poslijeratnim godinama, kad je, kako navodi, krajem devedesetih i početkom novog milenijuma OHR stvorio institucionalni okvir za borbu protiv korupcije stvaranjem pravnog sistema i provođenje zakona na državnom nivou.

Nakon završetka rata OHR je imao važnu ulogu “kada je riječ o provođenju mirovnog sporazuma i uspostavljanju osnovnih državnih funkcija”. Međutim, čak ni tada slika nije bila pozitivna, navodi on, te kaže kako je njegova ograničena moć takođe bila plodno tlo za korupciju u samom OHR-u.

“Naš prvi izvještaj u BiH prije 20 godina odnosio se na korupciju u međunarodnim strukturama. Kao rezultat toga, bili smo izloženi znatnom pritisku OHR-a. Nerazrješiva ​​kontradikcija je da bi visoki predstavnik trebao podržati demokratizaciju Bosne, ali kao službenik imenovan iz inostranstva on sam nema demokratski legitimitet. Nema puno smisla govoriti o transparentnosti u duboko nedemokratskoj instituciji poput OHR-a”, rekao je Blagovčanin.

Istina je da je pogrešno smatrati OHR odgovornim za korupciju u Bosni, ali pitanje koje se nameće je zajednička odgovornost vlasti koja je desetljećima bila ili bi trebala biti nadležna za nadzor u ovoj zemlji.

U središtu rasprave o OHR-u su “bonska ovlaštenja”. To su ovlaštenja koje su van bilo koje demokratske kontrole i s kojima visoki predstavnici u Bosni mogu donositi ili ukidati zakone ili smijeniti dužnosnike poput saveznika u Njemačkoj prije 1949. godine. Ta ovlaštenja ionako postoje samo na papiru, jer se nisu koristile desetljeće, a postoje ozbiljne sumnje da će dekret donesen pribjegavanjem bonskim ovlaštenjima danas biti praktično provediv.

“Stav Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini je da bonska ovlaštenja treba odmah i bezuslovno ukinuti, a OHR zatvoriti”, kaže Blagovčanin.

Venecijanska komisija, tijelo pravnih stručnjaka koje savjetuje Vijeće Evrope, čiji je član i Bosna i Hercegovina, istaknuo je 2005. godine da uloga i ovlasti OHR-a nisu kompatibilne s demokratskim načelima. To se odnosi i na to što u Bosni i Hercegovini ne postoji pravni lijek protiv deklaracija OHR-a. U tu svrhu Parlamentarna skupština Vijeća Evrope izjavila je još 2004. godine u rezoluciji da tako opsežno ovlaštenje bez ikakve odgovornosti nije u skladu s demokratskim načelima. Četvrt vijeka nakon završetka rata daljnje postojanje OHR-a ne samo da više nije korisno, već je čak i štetno. Sama EU je više puta naglasila da je postojanje OHR-a nespojivo s procesom EU integracija koje je tražila BiH. Vijeće za opšte poslove EU donijelo je 2009. zaključak da bh. zahtjev za članstvo u EU ne može biti riješen dok OHR postoji.

“To je jedan od razloga zašto su postojanje OHR-a i bonskih ovlaštenja u Bosni danas u svakom pogledu dio problema, a ne rješenje”, tvrdi Blagovčanin, ističući da je Vijeće za provedbu mira, koje također uključuje države poput Rusije i Saudijske Arabije, dio te moći te je savršeno prikladno da država stagnira i ne približava se EU.

Ako bi on kao Bosanac mogao nešto pitati Kristijana Šmita ili OHR kao instituciju, to bi bilo ovo, kaže Blagovčanin: “Šta tačno OHR nije učinio već 25 godina, ali bi sada trebalo? I do kada i kako Nijemac građanima demokratske države poput Njemačke objašnjava da će preuzeti ulogu u drugoj evropskoj zemlji koja nije podložna nikakvoj demokratskoj kontroli?”

(N.S)