FESTIVAL “SLOBODA NARODU”: Hrvate i Bošnjake u RS niko ne dira, ali to nije dovoljno

Prvi panel drugog po redu festivala Sloboda narodu “Kako je biti Bošnjak i Hrvat u Republici Srpskoj”, koji je održan u utorak u Banjaluci, omogućio je civilizovanu raspravu neistomišljenika u vezi sa položajem druga dva konstitutivna naroda u našem entitetu.

Potpredsjednik Republike Spske, inače funkcioner Stranke demokratske akcije (SDA), Ramiz Salkić govorio je najviše o pitanjima “priznanja” bosanskog jezika, uvođenja grupe nacionalnih predmeta u sistem obrazovanja, kao i o poštovanju presuda Haškog suda u politici Republike Srpske.

“To je neka osnova od koje bismo trebali da krenemo. Niko bošnjačku djecu ni njihove roditelje nije pitao da uče o Svetom Savi ili da idu u školu koja nosi naziv srpskog svetitelja, niti da uče o tome kako su Ratko Mladić i Radovan Karadžić utemeljitelji Republike Srpske, a ne presuđeni ratni zločinci za genocid”, rekao je potpredsjednik Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, to su neke osnove na kojima bi se mogla dokinuti diskriminacija i “tiho etničko čišćenje” , koja se vrši, kako je naglasio, sistemski protiv dva naroda u Republici Srpskoj.

“Čak i u samom nazivu eniteta su diskriminisani Bošnjaci i Hrvati, a da ne govorimo o zapošljavanju u sve institucije RS i druga javna preduzeća. Trenutno je zaposleno oko 1 % Bošnjaka, a prema popisu iz 1991. godine, koji je važeći u našem zakonodavstvu, bi trebalo da nas bude 30 %”, dodao je između ostalog Salkić.

Mustafa Gradaščević, potpredsjednik Skupštine Bijeljine i čovjek koji živi u najbrojnijoj bošnjačkoj zajednici u RS – Janji, načelno se složio sa Salkićem, ali je naglasio da je sve to o čemu govori potpredsjednik RS “visoka politika”, koja se nije pomjerila već 25 godina.

“Jel’ i mi obični ljudi treba da stojimo dok se to ne riješi? Ja mislim da ne i jako je važno navoditi pozitivne primjere saradnje Srba i Bošnjaka kojih ima mnogo. Evo npr, kod nas je već šest godina riješeno pitanje jezika, grupe nacionalnih predmeta, osnovana je Zadruga u kojoj zajedno rade i privređuju predstavnici oba naroda”.

“Ali zato imate spomenik Draži Mihajloviću u centru Bijeljine postavljen prije godinu dana”, replicirao je Salkić, a Gradaščević napomenuo da je dva metra od njega “spomenik Veselinu Gavriću, narodnom heroju, koji je nastradao od četnika”.

“Brojni Srbi iz Semberije su bili protiv postavljanja spomenika. Osim toga incidenti mnogo lakše dođu do pažnje javnosti i medija, a neuporedivo slabije pozitivni primjeri. Malo je do medija, ali više do čitalaca. Dosad su neke međunacionalne provokacije kažnjavane novčano, ali ove godine je policija odmah uhapsila trojicu i predala Tužilaštvu”, dodao je Gradaščević.

Hrvatski predstavnik na panelu Antun Horvat, koji je član Udruženja “Hrvatski radiša” istakao je da građani Banjaluke nemaju nikakvih problema u bezbjednosnom smislu zato što su Hrvati, ali je dodao da imaju poteškoće oko zapošljavanja.

“Prethodni potpredsjednik RS iz reda hrvatskog naroda Ivan Tomljanović nam je rekao jednom prilikom da je prema Ustavu RS on samo ‘ikebana'”, rekao je Horvat, a tu tezu je potvrdio i Salkić.

“Mi prema Ustavu ne možemo ništa samoinicijativno da uradimo, naprotiv, nama je u opisu posla samo ono što nam naredi predsjednik Republike Srpske”, dodao je on.

Uprkos tome, hrvatska udruženja se bave humanitarnim radom i pomažu ne samo Hrvate, već i sve građane drugih nacionalnosti, ali da mnogi hrvatski “predstavnici” u vlasti Srpske nemaju pojma niti da postoje, a kamoli da znaju nešto o njihovim aktivnostima.

“Stalno radimo humanitarne akcije, a čak i jednu srpsku porodicu sa 10 djece finansijski pomažemo”, dodao je Horvat, koji je pomenuo i da Hrvati, kojih je negdje oko 2.5 % ukupnog stanovništva u RS, nemaju televiziju sa hrvatskim jezikom.

“Niko nas ne dira, ali to nije dovoljno”, zaključio je Horvat.

Profesor žurnalistike na Univerzitetu u Banjaluci Đorđe Vuković najprije je istakao da se nalazi u nezavidnom položaju i da on nema namjeru da polemiše sa političarem Salkićem, ali je istakao da takođe “nije ugodno nekom srpskom djetetu da u Sarajevu ide u školu Mustafa Busuladžić ili da šeta ulicom Mile Budaka u Mostaru”.

“Postoje brojni primjeri dobre saradnje, a jedan od interesantnijih koji sam lično doživio je kad sam sa svojim studentima išao da pružimo pomoć poplavljenima u Doboju. Tada su jedni drugima ruku pomoći pružile Dobojlije i stanovnici Jelaha, koji su bukvalno četiri godine tokom rata pucali jedni na druge”, istakao je Vuković.

Vođeni odličnim moderatorom Elvirom Padalovićem, novinarom i urednikom Buka portala, sagovornici su se složili u ocjeni da se mora razgovarati sa svima, posebno s onima čije nam se mišljenje ne sviđa.

“Položaj Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj u odnosu prije 25 godine se mnogo popravio, ali to nije dovoljno”, bio je zaključak svih panelista.

Somborac: Sloboda nije da svako radi šta hoće

Otvaranjem izložbe “Politička karikatura” beogradskog karikaturiste Marka Somborca u utorak je počeo drugi po redu festival “Sloboda narodu” u banjalučkom Domu omladine.

Poznati satiričar, čije karikature svakodnevno čitamo u “Blicu” i grohotom se smijemo, prvi put ima izložbu u gradu na Vrbasu, gdje je uostalom i prvi put u životu.

“Da ne bi ovog festivala, ne bih ni sada, nikako nisam mogao da nađem vremena, ali super, hvala vam na pozivu. Lijepo je ovdje, probao sam i ćevap i ‘Nektar’ pivo, a vi stavite ‘biiip’ ako je reklama”, rekao je Somborac za Mondo.

FOTO: VEDRAN ŠEVČUK

Na pitanje da li postoji apsolutna sloboda u radu bilo kojeg svjetskog karikaturiste, odgovorio je da je jedino važno da satira bude okrenuta ka propitivanju tema od javnog interesa.

“Zavisi šta je vaša definicija slobode. Sloboda nije da svako radi šta hoće i da šteti drugima, ali jeste da se kritički razmišlja, da se propituju bitne stvari od javnog interesa i tako dalje. U ovom drugom slučaju treba to raditi što oštrije i jače ka predstavnicima moći i vlasti”.

Prema njegovom mišljenju, smije se “potkačiti” i nekog ko nije direktni nosilac vlasti, ali je ipak važnije “udarati” po onom ko ima najveću odgovornost za stanje u društvu.

“Ne mora, ali to je najbitnije. Najvažnije je onog najmoćnijeg i najodgovornijeg prozivati”, dodao je Somborac.

Nedavno je izišla karikatira u ruskom listu sa kritikom Evrope i Francuske, što je naišlo na osudu Zapada, a uslijedio je i ruski odgovor da su “takve karikature prepisane iz francuske tradicije, kakvu ima čuveni list ‘Šarli Ebdo’ “.

“Vidio sam, ne znam šta da kažem. Bitno je kakva je poenta, šta ste htjeli da kažete i ako možete to da odbranite, da imate argumentaciju, onda sve može. A ako nemate, onda džaba sve”, podvukao je beogradski karikaturista.

(SB)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno