FORUM O ĆIRILICI: Prvi korak u realizaciji Povelje o srpskom kulturnom prostoru

Naš jezik i naše pismo, srpski jezik i ćirilica, jesmo mi sami. Oni su neodvojivi dio nas, našeg nacionalnog i kulturnog bića, naše narodnosti. Zato ne možemo i ne smijemo otuđiti svoju sopstvenost.

Rekla je ovo ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske mr Natalija Trivić povodom održanog Foruma o ćirilici, koji bi trebalo da doprinese pozicioniranju ćirilice, kao simboličkog elementa kulturnog nasljeđa.

Ona je istakla da vjeruje da će zaključci sa Foruma o ćirilici i dvije diskusije koje se odnose na javnu upotrebu ćirilice i upotrebu ćirilice u digitalnom dobu učiniti ozbiljan pomak na putu sistemskog rješavanja zaštite našeg pisma, kao pitanja od nacionalnog značaja.

Dodala je i da je Forum o ćirilici ujedno i prvi korak u realizaciji Povelje o srpskom kulturnom prostoru, kojom je definisana zajednička politika djelovanja u oblasti kulture Srpske i Srbije i prostora na kojima živi srpski narod.

– Očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta je naš primarni zadatak, kao i očuvanje i afirmacija srpskog jezika i ćiriličnog pisma, kao neodvojivog dijela tog identiteta. To nikako ne isključuje važnost kultura drugih naroda iz našeg najbližeg okruženja i to želimo naglasiti – kazala je Trivićeva.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković je rekao da je očuvanje ćirilice pitanje opstanka srpskog naroda i da štiteći ćirilicu štitimo opstanak, kulturu i tradiciju i identitet srpskog naroda na ovim prostorima.

– Stručnoj javnosti ne treba da govorimo o izazovima koji su pred nama kada je u pitanju namjera drugih da nam srpski jezik otuđe i umanje mu značaj. Ovaj skup je način da se na jednom mjestu okupi akademska intelektualna zajednica i ponudi rješenje i smjernice za dalje djelovanje i kreiranje politika, u čemu će imati punu podršku Vlade RS – rekao je Višković.

Posebni savjetnik ministra kulture i informisanja Srbije Dragan Hamović objasnio je da treba da shvatimo da je ćirilica jedan od kulturnih simbola našeg naroda, koji nas čine onim što jesmo.

– Okupila nas je tema koju prepoznajemo kao bitnu za naše kulturno i ukupno održanje – istakao je Hamović te dodao da je na ovom polju potrebna akcija i da ćirilicu treba omiliti narodu.

Predsjednik Matice srpske prof. dr Dragan Stanić naveo je da je latinica bila srpsko sekundarno pismo i u prošlosti, a da svoj karakteristični znak, ćirilicu, treba da očuvamo, jer time sebi samima i drugima šaljemo poruku da mi sebe poštujemo.

– Ako sebe poštujemo, poštovaće nas i drugi – naglasio je Stanić i izrazio nadu da Forum o ćirilici treba da bude prekretnica kada je u pitanju ostvarenje zaštite ćirilice.

– Ćirilici treba da vratimo dostojanstveno mjesto u javnom prostoru i postoji mnogo načina kako to da učinimo – dodao je Stanić.

Predsjednik Društva članova Matice srpske u RS akademik Drago Branković istakao je da je Forum o ćirilici trebalo da ponudi odgovore na pitanja kakvo je današnje stanje ćirilice i kakvo mora biti sutra.

On je podsjetio na brojne stručne i naučne rasprave organizovane o temi zaštite i afirmacije ćirilice u organizaciji Društva članova Matice srpske u RS i dva javna univerziteta, kao i naučnoistraživačke projekte o poziciji srpskog jezika i zaštiti ćiriličnog pisma u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti RS.

Tokom trajanja Foruma o ćirilici, na dva panela, svoja mišljenja iskazivali su brojni ugledni profesori, akademici, stručnjaci i izdavači, koji su, iznoseći svoje teze, pokušali da pitanje ovog značajnog problema postave u kontekst današnjice i akcenat stave na njegovo rješavanje.

Jedan od učesnika panela “Ćirilica u javnoj upotrebi u Republici Srpskoj i BiH” bio je i profesor na Filozofskom fakultetu u Palama i Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević. On je naglasio da je najbitnije pitanje odnosa ćirilice i srpskog jezika na različitim prostorima u zajedničkoj kulturi srpskog jezika.

– Kada govorimo o ćirilici, moramo govoriti o njenom odnosu prema statusu srpskog jezika. Moramo na jednostavan način vezivati rješenja koja se tiču zajedničkih pogleda na čitavom srpskom kulturnom prostoru – naveo je Kovačević.

On se osvrnuo na situaciju koja se tiče upotrebe službenog jezika i razlikovanja javne i službene upotrebe.

– Službeni jezik je samo onaj jezik kojim se koristimo u odnosu prema državnim službenicima, samo kada raspravljamo u odnosu prema vladi, opštinama. Omogućava samo ono što podrazumijeva službu. Javna upotreba podrazumijeva bar četvorostruko veću upotrebu. Iz opsega službene upotrebe izbačene su škole, izbačeni su fakulteti. Sve je u javnoj upotrebi, a budući da javna upotreba ne može biti definisana zakonski, s te strane sve što nije određeno u službenoj, pripada javnoj upotrebi – objasnio je Kovačević.

Saradnja

Kovačević je naglasio je da je potrebna saradnja između Srpske i Srbije i razgovor o zajedničkim pogledima na kulturni prostor.

– Bitno je da se stalno vodi računa o aspektu djelovanja – odnosu ćirilice i srpskog jezika i odnosu ćirilice i jezičke kulture. Ako nemate adekvatan odnos u obrazovnom sistemu i politici prema srpskom jeziku, nemojte očekivati da ćete imati takav odnos prema jezičkoj kulturi. Ako je nikakav odnos prema srpskom jeziku, jezička kultura mora biti ovakva kakva je sad. Ako vlada nekultura u pravom smislu, sve što je kultura je već poništeno. Zaključci moraju biti u korist i na korist srpskog naroda – zaključio je Kovačević.

(Glas Srpske)