(FOTO) Carstvo životinja Hamida Katane
Banjalučanin Hamid Katana (75) već dvadeset godina plijeni pažnju svoje rodbine, prijatelja i komšija, neobičnim zoološkim vrtom koji je napravio u sklopu porodične vikendice na ulazu u Čelinac.
Na imanju koje je s jedne strane oivičeno šumom, a s druge rijekom Vrbanjom, bezbrižno se šeću preko stotine raznih sitnih životinja, od ukrasnih kokoški, pataka, fazana, paunova, kineskih prepelica, gusaka do kunića, divljih ptica, kornjača i patuljastih koza.
Pored, brojnih egzotičnih vrsta sitnih životinja, domaćin je svoje imanje ukrasio i potočićem, ispresjecanim malim bazenima i neobičnim fontanama, u kojima plivaju zlatne ribice i patke. Svoj rajski vrt, kako ga od milja nazivaju Katanini poznanici, starac je ukrasio i neobičnim minijaturnim građevinama, koje je sam pravio od kamena.
Ovaj simpatični starac kaže da njegova ljubav prema životinjama traje od djetinjstva, i da stoga nije ni čudo da je s vremenom imanje napunio brojnim egzotičnim vrstama, kako bi sa suprugom Mirjanom (66), te djecom i unučadima mogao uživati u svojim penzionerskim danima.
“Od kad znam za sebe uzgajao sam golubove. U početku su to bili takozvani ‘turski prevrtači’, a kasnije komoronski prevrtači, pa moštare i slično. Prije dvadesetak godina u Somboru sam kupio kineske patuljaste kokoške zvane kokinkine. Nakon toga na imanje sam počeo da donosim razne druge vrste sitnih životinja, i da tako proširujem svoj zološki vrt”, priča Katana za magazin “AGRO PLANETA”.
Katana je, inače, i potpredsjednik banjalučkog Udruženja odgajivača sitnih životinja u koje je učlanjen još od 1952. godine. On ističe da u ovom Udruženju, postoji izuzetno dobra saradnja između uzgajivača, pa tako višak pernatih životinja obavezno poklanjaju svojim kolegama.
Jaja u raznim bojama
Nije stoga ni čudno što njegovim imanje danas tako šeće nekoliko vrsta kokoški, kao što su australorp, porijeklom iz Australije, koja godišnje snese i do 240 jaja, zatim talijanske jarebičarke, divlje kokoške, te njemačke kratkonoge kokoši.
Najviše zanimanja posjetilaca privlače čileanske kokoške marans i araukana, koje nose jaja u bojama. Katana kaže da je zanimanja za njegove čileanske koke posebno aktuelno u vrijeme pravoslavnog Vaskrsa i katoličkog Uskrsa, s obzirom da domaćice ne trebaju ni bojiti jaja jer su ona već prirodno obojena u tamnobraon, odnosno boji lukovice, te svijetlo zelenoj, svijetlo plavoj ili rozoj boji.
Katana pojašnjava da se ova jaja osim po boji, od običnih jaja razlikuju i po tome što navodno nemaju holesterola. Dodaje da njegove čileanske koke jedu isto što jedu i ostale pernate životinje, ali da u svom organizmu tokom formiranja ljuske luče određeni pigmenti koji jajima daje različite boje. Katana kaže da, iako postoji veliko zanimanje, jaja ne prodaje već ih dijeli svojoj rodbini ili ostavlja za dalje razmnožavanje. Ističe da, osim za obojena jaja, tokom vaskršnjih i uskršnjih praznika vlada veliko zanimanje i za morkina jaja, koja takođe ima. Pojašnjava da su ova jaja toliko čvrsto da kada padne sa neke visine na zemlju, ne mogu da se razbiju.
Osim ovih neobičnih kokoški, Katana na svom imanju ima i patuljaste vrste kokoški, kao što su kokinkine, japanska svilena kokoš, te popularne đuđe. Njegovim vrtom šetaju i tri vrste pataka: sjevernoamerička karolinka, kineska mandarinka i pekinška patka. Tu su i ukrasni bijeli golub, te sportski golubovi pismonoše, kao i orijentalni galebići.
Hrane se zečetinom i patkama
Među divljim pticama, koje uzgaja na imanju, mogu se naći štiglići, te planinske i poljske zebe. Tu su i kineske prepelice, srebreni fazan, kao i dvije vrste kunića, koje uzgaja radi ishrane. Katana kaže da on i supruga Mirjana isključivo jedu zečetinu i pačetinu, te da stoga na njegovom imanju ima na desetine ovih vrsta.
“Zečetina je jako ukusna, a isto je i sa pačetinom, i stoga mi nije jasno zašto ljudi kod nas nemaju običaj da uzgajaju ove životinje za ishranu”, čudi se Katana. On dodaje da uzgajanje sitnih životinja nije nimalo lagan posao, kako se čini na prvi pogled jer, osim hranjenja, svakodnevno mora da odvoji do četiri sata kako bi se posvetio svojim životinjama.
“Moram da čistim za njima, pregledam svaku od životinja kako bih vidio da li su zdrave, da li ima nekih promjena na njima i slično. Ovaj hobi zahtijeva mnogo pažnje, truda i odricanja, i zato to ne može svako da radi”, kaže Katana, koji je sa svojim ljubimcima do sada učestvovao na mnogim takmičenjima i izložbama, širom BiH na kojima je, pokazujući njihovu raskoš, ljepotu i kvalitet skoro uvijek osvajao nagrade i priznanja.
Ovaj strastveni uzgajivač kaže da ga mnogi prijatelji zezaju kako je razmazio svoje životinje jer im posvećuje mnogo pažnje i njege, ali on ne mari za to. Ističe kako sve radi iz ljubavi i ništa mu nije teško. Tako je, kaže Katana, zbog pataka mandarinki i karolinki, koje se pare isključivo u vodi, svojeručno izgradio bazene, a kasnije i vodopade, ukrašavajući ih kamenjem koje je sam vadio iz rijeka Vrbas ili Vrbanje, a neko je čak donosio i sa mora.
Katana ističe da je najvažnije od svega što se svojim hobijem bavi iz ljubavi, a kada nešto volite, onda vam nije teško da se tome posvetite punim srcem i bez kalkulacija.
Maketa Kastela
Osim ljubavi prema životinjama, Katana je i veliki ljubitelj maketa, koje izrađuje od kamena i postavlja širom svog imanja. Ona koja plijeni najviše pažnje, jeste maketa banjalučke tvrđave Kastel, koju je počeo graditi još 2006. godine i procjenjuje da će biti gotova u naredne dvije godine. Kastel gradi u omjeru 1:34 i to od kamena, koji naručuje čak iz Tešnja. Katana kaže da svaki kamen ručno obrađuje i ugrađuje u svoju maketu i da mu zbog toga treba mnogo vremena.
(tekst i foto: Magazin AGRO PLANETA)
Budite dio sjajne zabave u centru grada: U subotu otvaranje “Banjalučkog proljeća”
