Francuska se strmoglavila u energetsku krizu bez presedana

Iza sigurnosnih slojeva i debelog betonskog zida, tim zavarivača radi u smjenama kako bi popravio nuklearnu elektranu Penly u sjevernoj Francuskoj. Znojeći se pod zaštitnom opremom, zamjenjuju napukle cijevi u sistemz za hlađenje u hitnim situacijama, koji štiti od taljenja jezgre reaktora.

Svaki zavareni spoj traje najmanje tri dana da se dovrši, a radnici često moraju klečati ili ležati kako bi došli do ispravnog kuta. Čak i u zaštitnoj odjeći koja štiti od radijacije, zdravstveni propisi ograničavaju rad na maksimalno 40 sati godišnje.

“Ovo su složene situacije, u bučnom i radioaktivnom okruženju”, rekao je Bloombergu Laurent Marquis, menadžer u Altrad Group-Endel, koji koordinira popravke za elektroenergetsku kompaniju EDF (Électricité de France S.A.) u Penlyju.

“Radnici ponekad mogu držati određeni položaj samo nekoliko minuta prije nego što ih netko drugi treba zamijeniti.”

Komplikovane procedure spriječile su EDF da ponovno uključi svoje reaktore nakon dugih zastoja, prenosi jutarnji.hr.

Dva reaktora u nuklearki Penly trebala su ponovno biti uključena ovaj i sljedeći mjesec. Umjesto toga, EDF je bio prisiljen odgoditi ponovno pokretanje za maj i jun. Nuklearna elektrana Penly, smještena ispod litice na sjevernoj obali Francuske, inače opskrbljuje strujom oko 3,6 milijuna domaćinstava. Njezina dva reaktora isključena su zbog neispravnih instalacija u sistemu za hlađenje.

Francuska, inače najveći izvoznik električne energije u Evropi, je zbog problema na nuklearnim elektranama po prvi put u posljednje 42 godine postala neto uvoznik električne energije.

U prvoj polovini 2021. Francuska je izvozila 21,5 TWh, s čime je većina električne energije odlazila u Italiju (7,5 TWh) i Veliku Britaniju (6 TWh). U prvoj polovini 2022. godine Francuska je postala neto uvoznik električne energije – dok se uvoz udvostručio na 18,9 TWh, a izvoz smanjio na 16,4 TWh.

Istorijski vodeća zemlja izvoznica električne energije u Europi, Francuska je morala uvoziti električnu energiju iz Španjolske, Njemačke i Velike Britanije kako bi izbjegla nestanke struje.

Problem nije samo u radnoj snazi

Pod pritiskom vlade, EDF od 1. novembra intenzivno radi na ponovnom uključivanju 14 reaktora.

Problemi su počeli kada je EDF-ov reaktor Civaux-1 — koji je pušten u rad prije nešto više od dvije decenije — bio podvrgnut desetogodišnjoj inspekciji. Ultrazvučni strojevi pronašli su znakove kvarova u blizini zavoja na cijevima u rashladnom sistemu, koji nisu odgovarali klasičnom toplotnom zamoru. Kompanija nije imala drugog izbora nego izrezati čelične cijevi debljine 3 centimetra kako bi ih ispitala, a zatim se suočila s uznemirujućim otkrićem.

Dio cijevi oštećen je takozvanom stresnom korozijom, fenomenom koji je dobro poznat u naftnoj i plinskoj i drugim industrijama, ali iznimno rijedak u atomskom sektoru. EDF je počeo tražiti uzrok neočekivanih kvarova.

Od decembra 2021. EDF je produžio svoje provjere i postupno zaustavio više od desetak jedinica radi dugotrajnih inspekcija. Istrage su otkrile velik broj znakova korozije.

Reaktori se redovito isključuju bez većeg utjecaja na rad elektrane. EDF obično zatvara oko 40 svojih reaktora svake godine zbog kratkotrajnog punjenja gorivom do djelomičnog pregleda ili dugoročnog održavanja. No dodatni zastoji izazvali su kaos u Francuskoj.

Do maja je kompanija zaključila da 16 njenih reaktora ima cijevi sklone koroziji ubrzane djelovanjem naprezanja. Zabrinjavjuće je da su to zapravo bili najnoviji reaktori, u kojima je francuski graditelj nuklearnih elektrana Framatome izmijenio izvorni dizajn tvrtke Westinghouse, koji se koristio za 40 starijih jedinica. Uz zimu i prijetnju nestanka struje, kompanije koje su radile na popravcima morale su poslati dodatne radnike kako bi pokušale ispoštovati rokove.

Framatome i Westinghouse doveli su oko 100 specijalista zavarivača iz Sjeverne Amerike, povrh 500 metalskih radnika i inženjera iz Francuske.

Nije to bio samo problem radne snage. Alati su morali biti prilagođeni za rad u skučenim prostorima, pri čemu su zavarivači koristili ogledala za rad na cjevovodima preblizu zidova, dok je mnoštvo papira moralo biti sastavljeno kako bi se osiguralo regulatorno odobrenje za zamjenu cijevi u rekordnom vremenu.

Novi reaktori

Od desetak reaktora u kojima su cijevi izrezane radi provjere, EDF nije pronašao znakove pucanja u tri od njih, dok su dva imala pukotine uzrokovane nedostacima zavarivanja.

No, u većini reaktora je EDF otkrio da korozija uzrokuje pukotine duboke do 6 milimetara na cijevima.

EDF sada namjerava zamijeniti cjevovod sistema za hitno hlađenje u sedam reaktora kao preventivnu mjeru tokom planiranih zastoja od 160 dana, počevši od ovog proljeća.

“Plan da se popravi sedam sigurnosnih rashladnih sistema u 2023. nije kraj priče”, rekao je Cedric Lewandowski, EDF-ov viši izvršni potpredsjednik, “Moguće je da ćemo morati izvoditi duge i složene radove. Mislim da će 2023., 2024. i 2025. nastaviti sadržavati probleme vezane uz stresnu koroziju.”

Većina EDF-ovih reaktora izgrađena je od kasnih 70-ih do sredine 90-ih, a sada im je potrebno duže vrijeme mirovanja. Komunalno poduzeće želi uskladiti popravke korozije s drugim zastojima kako bi se održala proizvodnja, dodao je Lewandowski.

Sve to postavlja značajna pitanja za EDF i francusku vladu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je, usprkos svojoj početnoj rezervi prema budućnosti nuklearne industrije, prošle godine odlučio povećati proizvodnju nuklearne energije kako bi smanjio ovisnost o fosilnim gorivima. Makronova vlada takođe planira iskeširati 10 milijardi eura za potpunu nacionalizaciju EDF-a.

Macronova vlada želi pomoći EDF-u u izgradnji šest novih velikih reaktora i započeti pripremne studije na još osam jedinica do 2050. godine.

“Osim potpune nacionalizacije, još uvijek će možda biti potrebna povoljnija regulativa za EDF kako bi mu se pomoglo da zadovolji svoje investicijske potrebe”, upozorila je Celine Cherubin, viša kreditna službenica u Moody‘s Investors Service.

Može li se preokrenuti trend?

Ključno je pitanje mogu li EDF i Macronova vlada sada preokrenuti nepovoljnu situaciju u kojoj se našla francuska nuklearna industrija. “Ova nuklearna flota je snaga, to je naša neovisnost”, rekla je Sophie Mourlon, voditeljica uprave za energiju pri Ministarstvu energetske tranzicije, na konferenciji u Parizu u oktobru, “Ali kada ne radi kako treba, to je i naša Ahilova peta.”

Sredinom januara Francuska je po prvi put nakon nekoliko mjeseci ponovno postala izvoznik električne energije kao rezultat blage zime, povećane proizvodnje energije vjetra i ponovnog pokretanja nekoliko nuklearnih reaktora.

“Od 1. januara neto bilanca izvoza električne energije iznosi 1,4 teravat sata”, izjavio je za franceinfo Thomas Veyrenc, izvršni direktor francuskog energetskog regulatora RTE. To je ekvivalentno energiji koju tokom jedne godine potroši 450.000 domaćinstava.

S 44 ponovno spojena reaktora od ukupno 56, raspoloživost francuske nuklearne energije dosegla je 73,7 posto, što je razina koja nije dosegnuta od februara 2022., prema podacima EDF-a. Međutim, raspoloživost bi se “ponovno smanjiti od februara”, primijetio je RTE, dok će šest reaktora morati biti zaustavljeno ove godine zbog popravka štete nastale korozijom.