FT: Putin igra opasnu igru s NATO
Foto: Screenshot/Youtube
Koliko je NATO predan obrani baltičkih država? To je bilo pitanje koje je Vladimir Putin indirektno postavio kad su ruski borbenin avioni prošle sedmice povrijedili estonski vazdušni prostor. Javni stav NATO je nedvosmislen: savez 32 zemlje braniće svaki pedalj svog teritorija. Ta se predanost pokazuje u estonskoj vojnoj bazi Tapa, blizu ruske granice.
Tapa, što doslovno znači “ubiti” na estonskom, nekad je bila sovjetska avionska baza. Danas je to glavna baza estonske vojske i NATO borbene grupe koju predvode Britanci. Zajedno s manjom francuskom jedinicom, pripadnici Kraljevskog tenkovskog puka imaju impresivan arsenal vatrene moći, uključujući tenkove Challenger 2, topnički sistem Archer i oklopna transportna vozila Griffon.
Testiranje jedinstva NATO
Britanske, francuske i estonske jedinice imaju integrisanu komandnu strukturu i zajedno bi išle u bitku u slučaju ruske invazije. Jedinice u Tapi obučene su da odbiju napad. Ali zapadni strateški planeri smatraju kako je vjerovatnije da će Rusija u početku djelovati postupno, pokrećući operacije osmišljene da testiraju reakcije i jedinstvo NATO, za Financial Times piše Gideon Rachman.
Prošlosedmično kršenje estonskog vazdušnog prostora uklapa se u taj obrazac, naročito jer je uslijedilo nakon velikog upada ruskih dronova u Poljsku sedmicu dana ranije. Neke od tih dronova srušili su NATO avioni, a saveznici su od tada rasporedili još aviona na istočnu granicu.
NATO će kasnije ove sedmice raspravljati o tome kako odgovoriti na upad u Estoniju. U savezu postoje oni koji tvrde da bi NATO ubuduće trebao obarati ruske avione koji naruše vazdušni prostor drugih zemalja. Ali drugi, posebno u SAD-u, vjeruju da bi to bila opasna eskalacija.
Ruski napad na baltičke države
Rusija bi mogla postupno pojačavati svoje provokacije kako bi testirala te latentne podjele unutar NATO. Jedan od scenarija o kojem se dugo raspravlja jest ulazak ruskih kopnenih jedinica u neku od baltičkih država, možda pod izgovorom odbrane etničkih Rusa.
Konačni cilj Kremlja jeste pokazati da je članak 5. NATO-a o međusobnoj bezbjednosnoj garanciji bezvrijedan. Kad bi Rusi u tome uspjeli, tada bi mogli pokušati zauzeti manje evropske države jednu po jednu, a da se nikad ne suoče s kombinovanom snagom NATO.
Neizvjesnost oko reakcije Washingtona ključna je za moskovska ispitivanja. SAD osigurava oko 40 odsto NATO vojnih kapaciteta u Evropi i neke od njegovih najnaprednijih sposobnosti. U baltičkim državama nalaze se i američke jedinice. Jedinica topništva Himars nedavno je provodila obuku u bazi Tapa, a očekuje se i dolazak američke tenkovske satnije.
Ali ako bi Rusi ikad pokrenuli veću invaziju na Estoniju ili drugu članicu NATO, postavlja se očigledno pitanje kako bi Donald Trump reagovao. Kako je prošle sedmice rekao Gabrielius Landsbergis, bivši ministar vanjskih poslova Litve: “Ako dođe do upada i napada, što Putin može očekivati? Da američka Šesta flota dođe u Baltik ili poziv na sastanak na Aljasci?”
“Estonizacija” evropske vanjske politike
Ispod površine postoje stvarne napetosti između Trumpove administracije i njenih baltičkih saveznika. U Washingtonu se čuju pritužbe na “estonizaciju” evropske vanjske politike, aluziju na činjenicu da je Kaja Kallas, kreator vanjske politike EU-a, bivša estonska premijerka.
Neki iz Trumpove administracije smatraju baltičke nacije opasno agresivnima u svom stavu prema Putinu. Na nedavnom visokom sastanku u Pentagonu baltičke su zvaničnike optužili da su “ideološki orijentisani” u svom protivljenju Rusiji.
Sumnjičavost između Baltika i SAD-a je obostrana. U hodnicima estonskog ministarstva vanjskih poslova prošle sedmice, tik ispred kancelarije najviših zvaničnika, mogla se vidjeti velika reprodukcija rezultata glasanja u UN-u o Ukrajini u februaru prošle godine, u kojoj su SAD glasale zajedno s Rusima. Poruka se činila jasnom. Ne pretpostavljajte da je Trumpova Amerika na našoj strani.
Najveće evropske zemlje mnogo su dosljednije od Trumpove administracije u svom insistiranju na potrebi suprotstavljanja ruskoj agresiji. Ali one su takođe vrlo nervozne zbog same ideje da bi se borile protiv Rusije bez SAD-a uz sebe, dovoljno je spomenuti mučne rasprave o tome bi li se evropska “snaga za ohrabrivanje” ikad mogla rasporediti u Ukrajinu bez američkog “oslonca” iza sebe.
Ali dok se NATO mora nositi s neizvjesnošću, isto vrijedi i za Ruse. Trump je toliko prevrtljiv da se njegove reakcije u međunarodnoj krizi ne mogu predvidjeti. Mnogi koji prate Trumpa pretpostavljali su da nikad neće odobriti američko učestvovanje u bombardovanju Irana. A ipak, upravo je to učinio ranije ove godine.
Putin je sposoban donositi bezobzirne odluke
Čak i ako bi se Amerika povukla u krizi u Baltiku, Britanci, Francuzi, Nijemci i Kanađani svi imaju tamo raspoređene jedinice koje su se obvezale boriti. Poljska i Finska, obje dobro naoružane nacije, znaju da je njihova bezbjednost usko povezana sa sudbinom Estonije, Latvije i Litve. I one bi vjerovatno branile baltičke države.
Bio bi to bezobziran rizik za Putina kad bi testirao volju zemalja NATO-a da brane istočnu granicu saveza. Nažalost, kako je svijet otkrio kad su ruske snage 2022. krenule prema Kijevu, Putin je itekako sposoban donositi bezobzirne odluke.
