FT: Tužna istina je da se Putin priprema za još veći rat
Rusija je pred donošenjem novog zakona koji bi omogućio nove mobilizacije za rat u Ukrajini.
“Ovi amandmani su napisani za veliki rat i opštu mobilizaciju. A taj se veliki rat već može namirisati”, rekao je ove sedmice Andrej Kartapolov, šef Duminog odbora za odbranu, dok je ruski parlament žurio s usvajanjem novog zakona.
Zakon je to koji omogućava Kremlju da pošalje još stotine hiljada ljudi u borbu te otkriva tužnu istinu: Vladimir Putin, daleko od traženja izlaza iz svog katastrofalnog rata u Ukrajini, priprema se za još veći, piše Financial Times, prenosi Index.
Razumljivo je da mnogi u Ukrajini i na Zapadu žele vjerovati da je ruski predsjednik stjeran u ćošak. Ukrajinska vojska postupno ponovo osvaja zemlje koje su okupirali Rusi i pokazala se sposobnom za udar duboko u neprijateljsku teritoriju – čak i u sam Kremlj. Pritisak sankcija na Rusiju raste.
Za sada, Zapad ostaje ujedinjen u podršci Kijevu, a tokovi modernog oružja i novca podržavaju ukrajinske ratne napore. Konačno, pobuna koju je organizovao Vagnerov šef plaćenika Jevgenij Prigožin i vidljivi sukobi među višim ruskim vojnim komandantima podstiču nadanja da će se ratna mašina Kremlja slomiti.
Kremlj vjeruje da sebi može priuštiti dug rat
Stvari vjerovatno izgledaju sasvim drugačije Kremlju, koji vjeruje da sebi može priuštiti dug rat. Predviđa se da će ruska privreda zabilježiti skroman rast ove godine, ponajviše zahvaljujući vojnim tvornicama koje rade non-stop. Kritične komponente poput mikročipova potrebnih odbrambenoj industriji stižu iz Kine i iz drugih izvora.
Uprkos sankcijama, ratni kovčeg Kremlja još uvijek je prepun novca, zahvaljujući neočekivanoj dobiti od energenata prošle godine i takođe prilagodljivosti ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u juanima.
Ako budžetski pritisci postanu akutniji, ruska centralna banka mogla bi dodatno devalvirati rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika odbrambene industrije i unutrašnjih bezbjednosnih snaga koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i uglavnom u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom.
Kad je riječ o samom ratu, Kremlj se još uvijek ne čini uznemirenim ukrajinskom protivofenzivom. Čak i ako Kijev bude još napredovao u protivofenzivi, Kremlj bi te dobitke mogao odbaciti kao privremene.
Na šta računa Putin
Putin računa na činjenicu da je rusko ljudstvo koje se potencijalno može mobilisati tri do četiri puta veće od ukrajinskog, a jedini hitni zadatak je moći iskoristiti taj resurs po volji: mobilisati mnogo više ljudi, naoružati ih, uvježbati ih i poslati u borbu. Upravo je to svrha novog zakona koji bi Kremlju trebao pomoći da izbjegne još jednu službenu mobilizaciju.
Od sada, vlada može u tišini slati pozive za regrutaciju onoliko ljudi koliko smatra da je potrebno. Gornja starosna granica za služenje obaveznog roka povisiće se sa 27 na 30 godina, a u budućnosti bi se mogla ponovno povisiti. Nakon što se izda elektronička obavijest o mobilizaciji, ruske granice će odmah biti zatvorene kako bi se spriječio masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca poput onoga kojem je Rusija svjedočila prošle jeseni.
Kazne za odbijanje služenja takođe su pooštrene. Ovi potezi, u kombinaciji s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebali bi pomoći Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku.
Paralelna taktika – gušenje ukrajinske ekonomije
Paralelna taktika je gušenje ukrajinske ekonomije. Znajući da je ukrajinski budžet na sredstvima za održavanje života koje osiguravaju zapadni saveznici, Kremlj želi Kijevu uskratiti sve izvore prihoda.
Moskva se stoga nije samo povukla iz sporazuma o žitu koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora nego je i pokrenula masovne vazdušne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja sporazuma.
Ista logika podržava ruske vazdušne napade na civilnu infrastrukturu: cilj im je učiniti ukrajinske gradove nenastanjivim i spriječiti napore obnove.
Putin je napravio mnogo kobnih grešaka. Ali…
Kremlj se nada da će brza obnova ruske vojske i postupno desetkovanje ukrajinske privrede i oružanih snaga rezultirati rastućom frustracijom Zapada i smanjenjem materijalne podrške Kijevu.
Kako bi ubrzala ovaj proces i slomila volju Zapada, Moskva koristi prijetnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriji NATO-a preko Bjelorusije uz pomoć tamo smještenih Vagnerovih plaćenika.
Putin je, zaključuje dalje Financial Times, napravio mnogo kobnih grešaka. Ali sve dok je on na čelu, Moskva će svoje još uvijek ogromne resurse posvetiti ostvarenju njegove opsesije uništenjem i potčinjavanjem Ukrajine. Dok zapadni čelnici razmišljaju kakva će politička podrške Ukrajini biti u trećoj godini ovog ružnog rata, svaka dugoročna strategija mora uzeti u obzir ovu realnost.
Oznake: Rusija, Ukrajina, Vladimir Putin
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
