Galebovi napadaju širom Jadrana

Nakon što su istarski turistički gradovi sanirali velika odlagališta otpada na kojima su se galebovi prije hranili, ptice su sada došle u gradske sredine u potrazi za hranom.

Nažalost, postala je sasvim uobičajena scena da galebovi usred ljeta u centru Pule napadaju turiste i djecu te im otimaju hranu.

Napadaju i one za koje misle da žele nauditi njihovim ptićima, koji trenutno uče letjeti, posebno kada ptići ispadaju iz gnijezda. U Splitu su nedavno napali ženu koja je ulazila u svoj stan. Jer, mlade štiti deset do 15 galebova. Ista je stvar ako se približite njihovu gnijezdu. Ukratko, postaju sve agresivniji i glasniji u primorskim mediteranskim mjestima, zbog čega građani i ove godine itekako mole za pomoć jer ne znaju kako se više obraniti od te pošasti. Tim više što su jako glasni usred noći, posebno na krovovima stambenih zgrade, zbog čega se mnogi Puležani žale i ne znaju kome prijaviti problem sve većeg broja ptica na zgradama.

Porečki veterinar Branko Jurić, direktor Veterinarske bolnice Poreč koja jedina u Hrvatskoj ima licencu nadležnog ministarstva za postavljanje umjetnih jaja u galebova gnijezda kako bi se smanjila njihova populacija u urbanim sredinama, kaže da se broj galebova u Poreču, Rovinju i Novigradu smanjio otkad provode akciju. U Poreču čak za 60 posto, a u tamošnjim hotelskim naseljima i do 80 posto. I baš zato apeluje na sve građane koji imaju gnijezda galebova na svom krovu da im se jave. No, samo njihova akcija zamjene jaja nije dovoljna. Zato je Grad Pula uveo u svoj komunalni red i zabranu hranjenja ptica na javnim površinama.

“Galebovi se skupljaju gdje ima hrane, a to je smeće. Zato imaju u većem broju gnijezda na ravnim krovovima nebodera iznad trgovina i pekarnica. Tamo lako dolaze do hrane, lakše nego da love ribu, što mi zapravo želimo. Ovom akcijom želimo galebove vratiti u njihova prirodna staništa, a to su hridi i otoci. Isto tako, apeliramo na djecu i sve ostale da ne hrane ptice jer se onda one zadržavaju na tom području i vraćaju te stvaraju probleme. Trebala bi postojati šira svijest o tome ako želimo izbjeći napade na ljude, a njih ima sve više “, ističe veterinar Jurić.

Pojašnjava da su galebovi, nakon što su istarski turistički gradovi sanirali svoja velika odlagališta otpada na kojima su se ptice prije hranile, sada došli u gradske sredine u potrazi za hranom i zato se često zadržavaju pokraj kontejnera za smeće. Zbog toga je njihov izmet pun salmonele, pa galebovi prenose i bolesti.

“Apeliramo na sve da bacaju smeće u spremnike, a ne da ga ostavljaju pokraj kanti za smeće. Smeće treba biti u zatvorenom. Isto tako, hranilišta za mačke trebala bi biti zatvorena da galebovi ne mogu do njih. Oni samo traže hranu, a ako je nema, odlaze tamo gdje je ima. Zato sve na kraju ovisi o nama i tome kako ćemo se ponašati. Zbog toga već nekoliko godina provodimo edukacije u školama u Rovinju i drugim gradovima gdje djeci objasnimo što donosi hranjenje galebova u školskom dvorištu”, ističe veterinar.

Jer, ako nema takve osviještenosti, ni sama zamjena jaja neće pomoći, napominje. Neke su škole čak savjetovale učenicima da ne jedu u dvorištu.

Edukacije su se provodile i u Talijanskoj osnovnoj školi “Bernardo Benussi” u Rovinju. Direktorica škole Tiziana Zovich kaže da kod njih u školi nisu imali problem s galebovima jer učenici ručaju u trpezariji.

“Već dvije-tri godine posjećuje nas veterinarska služba koja je s djecom razgovarala o toj temi. Educiraju ih da ne hrane ptice i da osvijeste da budu oprezni kada jedu vani. U Rovinju je velika populacija galebova, no vidim da smo sada svi oprezniji. Zbog toga ih sve manje završava u gradu. Što im je dostupno manje hrane, manje su agresivniji”, kaže Zovich.

S akcijom zamjene jaja na zahtjev građana Poreča veterinarska bolnica najprije je počela u tom gradu 2011. godine, da bi se u akciju 2016. uključili Rovinj i Novigrad, a od 2019. i Grad Pula. Svi ti gradovi zajedno s velikim hotelskim kućama finansiraju zamjenu jaja. Sada se godišnje zamijeni oko 3500 jaja, a koliko je to gnijezda, podijelite samo tu brojku s tri. Jer, galebovi u prosjeku nesu do tri jaja i na njima leže mjesec dana dok se ne izlegu ptići. Na umjetnim jajima leže do avgustaa. Tada shvate da se ništa ne događa, pa ih napuštaju. Iako, i druge se godine mogu vratiti na isto mjesto. Gnijezda počinju savijati i jaja nesti kada krene toplije vrijeme, otprilike u travnju. Jurić ističe da su dosad najbolje rezultate imali u Poreču gdje je i najranije počela akcija te da je potrebno barem tri do četiri godine da se vide konkretni rezultati.

“Na početku akcije u Puli smo zamijenili oko 1400 jaja, a ove se godine već taj broj smanjio za 400 jaja, što govori da su se galebovi preselili na neke druge lokacije. Kada shvate da se na toj lokaciji ne liježu ptići, oni odlaze. A vole ravne krovove jer im je gnijezdo jednostavno i napravljeno od nekoliko grančica. Na kosom krovu bi se otkotrljalo. No, uvidjeli smo u posljednje vrijeme da su počeli graditi gnijezda i na kosim krovovima pokraj dimnjaka. U svakom slučaju, apeliramo na građane da nam u ožujku jave poziciju gnijezda”, ističe veterinar.

Ova je akcija besplatna, a nakon toga veterinari nadgledaju poziciju nekoliko godina dok ptice ne odluče negdje drugdje napraviti gnijezdo, prenosi Jutarnji.