General kojeg je smrt spasila od Haga: Na Vlašiću otkriven spomenik Mehmedu Alagiću, visok 17 metara

U okviru manifestacije na Vlašiću pod nazivom “Dani pobjede, dani ponosa – Ljuta greda 2024”, 4. avgusta, u nedjelju, upriličeno je otvaranje spomenika “General Mehmed Alagić – Ljuta greda”.

Spomenik je, kako je izjavio načelnik Travnika Kenan Dautović, visok 17,4 metara, a događaj je održan na Ljutoj gredi, uz prisustvo brojnih posjetitelja i zvaničnika.

Kako su organizatori naveli, manifestacija ima za cilj “očuvanje sjećanja na herojsku borbu i pobjede, privlači veliki broj posjetilaca svake godine i predstavlja važan događaj za lokalnu zajednicu”.

Otvaranju je prisustvovao član Predsjedništva BiH Željko Komšić, načelnik Travnika Kenan Dautović, predsjednik Udruženja 306 Bila u Travniku Munir Karić i ministar za boračka pitanja KS Omer Osmanović.

Manifestacija je organizovana, kako se navodi, “u čast jedne od najvećih vojnih pobjeda Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno oslobođenja planine Vlašić”.

Alagić je tokom rata u BiH bio komandant 3. a potom i 7. korpusa Armije RBiH, a nakon rata je penzionisan i postao prvi poslijeratni načelnik Sanskog Mosta. Preminuo je 7. marta 2003. u 56. godini, prenosi Klix.

“Poruka da je nasilnik u pravu”

– Izrađen je u kamenu i u obliku ljiljana, ratnog simbola bošnjačke Armije BiH, čiji je Alagić bio visoki časnik. Uz spomenik je sedam istobojnih kamenih blokova, po jedan za svaki od sedam korpusa bošnjačkih snaga – piše Slobodna Dalmacija o ovom spomeniku.

– Tko je general koji je na Vlašiću dobio spomenik od 17 metara? Bosanske Hrvate zavio je u crno, od Haaga ga spasila smrt – glasi naslov Slobodne Dalmacije u tekstu o ovom spomeniku.

Osobe koje su preživjele rat i međunarodne organizacije kritikovale su odluku sarajevske općine Novi Grad da jedna od ulica dobije ime generala Mehmeda Alagića, kojeg je Haški tribunal optužio za ratne zločine a koji je preminuo prije završetka suđenja, pisao je BIRN ranije, u junu 2022. godine, kada je po Alagiću nazvana jedna sarajevska ulica.

Odluka Skupštine Kantona Sarajevo da jedna od ulica u općini Novi Grad dobije ime preminulog generala Armije BiH Mehmeda Alagića, protiv koga je bila podignuta haška optužnica, kritikovali su preživjeli, međunarodne organizacije i aktivisti za ljudska prava.

Alagića su haški tužioci teretili da je u aprilu i junu 1993. godine počinio zločine u selima Miletići i Maline-Bikoši u općini Travnik, ali je on preminuo 2003. godine prije završetka suđenja.

Zlatko Prkić iz Hrvatskog saveza logoraša grada Vareša kaže da je odluka „vrlo negativna“ i da bi ulice trebale nositi nazive po dostojnim ljudima, a ne po čovjeku koji je prema tumačenju „jednih, drugih ili trećih – ratni zločinac”.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić smatra da je odluka vlasti Kantona Sarajevo „uvredljiva” i pozvao međunarodnu zajednicu da reaguje.

„Ovo nam još jednom pokazuje da naša vlast nema namjeru graditi most pomirenja i očuvati mir koji je potpisan Dejtonskim mirovnim sporazumom jer za ovo ne postoji politička volja”, kaže građanska aktivistkinja Milica Pralica.

Ona ovakve postupke naziva „institucionalnim nasiljem nad građanima, žrtvama i preživjelima“, te poručuje da se time šalje poruka da je „nasilnik u pravu“.

Ali Hamed Aljović, član Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Skupštine Kantona Sarajevo, smatra da odluka nije sporna.

On objašnjava da Alagić nije osuđen, te da je „svako nevin dok se ne dokaže suprotno”.

Alagić je bio optužen za ubistvo, nasilje, okrutno postupanje, protivpravno zatvaranje civila, razaranje naselja, sela, pljačkanje i uništavanje imovine, javne i privatne.

Nakon njegove smrti, dvojica suoptuženih u istom predmetu, Enver Hadžihasanović i Amir Kubura, osuđeni su na tri i po, odnosno dvije godine zatvora zbog ratnih zločina.

Zamoljeni da prokomentarišu ovaj događaj, iz Misija OSCE-a u BiH kažu da politički lideri treba da pokažu opredijeljenost ka pomirenju.

„Lokalne vlasti bi trebalo da se uzdrže od svih radnji koje ne doprinose izgradnji povjerenja i pomirenja među građanima. Ovo uključuje praksu imenovanja ulica i institucija na način koji je neprikladan ili bi mogao biti uvredljiv”, naglašavaju iz Misija OESC-a.

Iz Ureda Evropske unije u BiH pozvali su vlasti na svim nivoima da se „suzdrže od aktivnosti koje stvaraju podjele u društvu i u suprotnosti su sa najosnovnijim evropskim vrijednostima. To uključuje praksu davanja imena ulicama, zgradama i drugim lokacijama po osobama protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine ili osobama osuđenim za ratne zločine”.

Posljednjih godina bilo je različitih incidenata imenovanja ulica, javnih prostora ili institucija po osuđenim ili optuženim licima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Evropske unije, prenio je ranije Birn.