Glamočić: Uskoro poskupljuje gas u Srpskoj i BiH
Ljubo Glamočić
Ljubo Glamočić, direktor državnog preduzeća za trgovinu i snabdjevanje gasom Republike Srpske „Gas-Res“ rekao je da je snabdjevanje gasom trenutno nesmetano, te da se očekuju pregovori sa Rusijom oko usaglašavanja cijene za drugi kvartal i produženja ugovora do 1. oktobra.
“S obzirom na kretanje cijene naftnih derivata, sigurno je povećanje cijena gasa u narednom kvartalu”, rekao je Glamočić.
Glamočić je za portal Energetikars.com govorio i o tome kako je više projekata u gasnom sektoru u Republici Srpskoj bilo intenzivirano, ali da sada mora da se čeka razrješenje situacije na relaciji Rusija – Ukrajina, kao i o drugim projektima i politikama EU u oblasti energetike.
Kada su u pitanju uslovi za realizaciju projekta gasifikacije Srpske, gdje je ruski Gasprom trebalo da bude partner, a koji se sada mijenjaju zbog sukoba na relaciji Rusija-Ukrajina, Glamočić ističe da aktivnosti na pripremi izgradnje gasovoda u Republici Srpskoj traju već duže vrijeme, posebno nakon posjete predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića Rusiji i delegacije privrednika u kojoj je bio i on.
“Tada su dogovorene neke od aktivnosti i poslije toga zaista se intezivirao posao i obavljene su mnoge aktivnosti koje su već bile predviđene i ranije za Južni tok. Imali smo nekoliko video sastanaka i konferencija gdje smo precizirali šta je potrebno kako bi dostavili Gaspromu podatke u cilju izrade studije ekonomske opravdanosti za izgradnju gasovoda. Pred Novu godinu oni su napravili siže kako bi to sve izgledalo. Aktivno rade na izradi studije, napravljena je mapa puta koju je trebalo potpisati između Gasproma i Republike Srpske i Gasproma i Srbije. U iščekivanju toga, nažalost došli smo u sadašnju poziciju i da to nije još potpisano. Sada čekamo razvoj događaja da vidimo u kom pravcu će sve da ide”, kaže Glamočić.
Prema njegovim riječima snabdjevanje gasom trenutno teče sasvim uobičajenim principom koji je i do sada bio, prije nastalih kriza.
“Gas se, redovno isporučuje, mi vršimo plaćanja, malo je problema bilo sa Sberbankom, ali smo za april platili avansno i trebalo je dan duže da se sve usaglasi i za sada sve funkcioniše”, dodaje on.
Na pitanje može li se očekivati poskupljenje gasa, Glamočić ističe da je utvrđivanje cijene dogovoreno do kraja maja, te da se cijena gasa usklađuje sa derivatima nafte svakog kvartala, odnosno svaka tri mjeseca.
“Mi smo krajem decembra usaglasili cijenu za prvi kvartal, ali smo potpisali anex ugovora o snabdjevanju do kraja maja. Očekujemo sad da bi krajem marta počeli pregovori oko usaglašavanja cijene za drugi kvartal i očekujem da tada bude i produženje ugovora do 1. oktobra, odnosno do početka nove gasne godine kada je uobičajeno da se sklapaju ugovori. S obzirom na kretanje cijene naftnih derivata, sigurno je povećanje cijena gasa u narednom kvartalu, a ne isključujem mogućnost da se to i produži. Sve zavisi od toga kako će biti definisan ugovor od 1. juna do 1. oktobra”, kaže Glamočić.
Glamočić se osvrnuo i na projekte u lokalnim zajednicama, tačnije projekat u kojem je kćerka firma Gasproma trebala da sa „Gas-Resom“ gradi gasno postrojenje u Zvorniku.
“Studija za to postrojenje je urađena u junu i dostavljena nama na razmatranje kao partnera u tom projektu. Mi smo to izučili i dali svoje sugestije. Konačan tekst je u skladu s tim korigovan i dobili smo ga početkom marta i ozbiljno smo pristupili analizi, nakon koje na tu studiju saglasnost treba da da Vlada u funkciji skupštine akcionara „Gas-Resa“. Nakon usvajanja, uslijediće uobičajene procedure, ali s obzirom da se radi o stranom investitoru, to su duže procedure. Pored „Gas-Resa“ udio bi trebala da imaju i kompanije „GHT Europe“ i „Gasonex“. Procijenjena vrijednost je, prema korigovanoj studiji, smanjena i postoje dvije faze ukupne vrijednosti oko 65 miliona KM. S obzirom na situaciju u Rusiji sve je sada pomalo na čekanju, nadamo se da će se smiriti situacija”, pojašnjava Glamočić.
Na pitanje kako gleda na to što pojedine evropske zemlje, a juče je najavljeno i Njemačka, ponovo otvaraju svoje termoelektrane Glamočić ističe da se u energetici ne mogu brzo i jednoznačno donositi odluke.
Kako je naveo, Belgija je ranije donijela odluku o zatvaranju nuklearne elektrane, a onda je odlučila da produžava njen rad za 15 godina. Finska je, dodaje Glamočić, uključila ponovo svoju nuklearnu elektranu.
“Sada, kada je bila kriza za struju, sve termoelektrane u Engleskoj i Njemačkoj su stavljene u rad. Govoriti o jedinstvenoj evropskoj energetskoj politici u tom smislu je naprosto nemoguće. Njemačka zatvara svoja posljednja tri reaktora atomskih centrala, a paralelno s tim Francuska ima 56 reaktora i donosi odluku da gradi 14 novih. Tako da, energetika je više od politike”, zaključuje Glamočić za Energetikars.com.
(A.M.)
NEIZOSTAVAN MATERIJAL U UREĐENJU DOMA: BX kamen simbol snage, elegancije i dugotrajnosti
