Globalni ciklus vode je van ravnoteže prvi put u ljudskoj istoriji

Čovječanstvo je prvi put u svojoj istoriji izbacilo globalni ciklus vode iz ravnoteže, podstakavši rastuću vodenu katastrofu koja će uništiti privrede, proizvodnju hrane i živote, navodi se u značajnom novom izvještaju.

Decenije destruktivnog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom kolidirala su s klimatskom krizom koju su uzrokovali ljudi i donijela “neviđen stres” globalnom vodenom ciklusu, navodi se u izvještaju koje je u srijedu objavilla Globalna komisija za ekonomiju vode, koje okuplja međunarodne čelnike i stručnjake.

Složen sistem cirkulacije vode

Cirkulacija vode odnosi se na složen sistem kojim se voda kreće oko Zemlje. Voda isparava iz tla – iz jezera, rijeka i biljaka – i diže se u atmosferu, stvarajući velike nakupine vodene pare koje mogu putovati na velike udaljenosti, prije nego što se ohlade, kondenzuju i na kraju padnu nazad na tlo kao kiša ili snijeg, prenosi CNN.

Poremećaji u ciklusu vode već uzrokuju probleme. Gotovo tri milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode. Usjevi propadaju, a gradovi tonu dok se podzemna voda ispod njih isušuje.

Potrebna je hitna reakcija

Posljedice će biti još katastrofalnije ne bude li hitne reakcije. Kriza s vodom prijeti više od 50% globalne proizvodnje hrane i prijeti smanjenjem BDP-a zemalja u prosjeku za 8% do 2050. godine, a zemljama s niskim prihodima predviđaju se gubici do 15%, pokazao je izvještaj.

“Prvi put u ljudskoj istoriji globalni ciklus vode našao se van ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u padavine, izvor sve slatke vode”, rekao je Johan Rockström, predsjedavajući Globalnom komisijom za ekonomiju vode i autor izvještaja.

Izvještaj pravi razliku između “plave vode”, odnosno tekuće vode u jezerima, rijekama i drugim rezervoarima, te “zelene vode”, vlage pohranjene u tlu i biljkama. Iako je snabdijevanje zelenom vodom dugo bilo zanemareno, ono je jednako važno za vodeni ciklus, stoji u izvještaju, budući da se vraća u atmosferu kada biljke ispuštaju vodenu paru, generišući oko polovinu svih padavina na kopnu.

Poremećaji u vodenom ciklusu duboko su isprepleteni s klimatskim promjenama, pokazao je izvještaj. Stabilno snabdijevanje zelenom vodom ključno je za podržavanje vegetacije koja može pohraniti ugljenik koji zagrijava planetu.

Ljudi nanose veliku štetu

Ali šteta koju nanose ljudi, uključujući uništavanje močvara i rušenje šuma, iscrpljuje te spremnike ugljenika i ubrzava globalno zagrijavanje. A toplota uzrokovana klimatskim promjenama isušuje okolinu, smanjuje vlagu i povećava opasnost od požara.

Krizu pogoršava sve veća potreba za vodom. Izvještaj tvrdi da u prosjeku ljudima treba najmanje oko 4.000 litara dnevno za “dostojanstven život”, daleko više nego 50 do 100 litara koliko Ujedinjene nacije ističu da je potrebno za osnovne potrebe i više nego što će većina regija moći pružiti iz lokalnih izvora.

Richard Allan, profesor klimatske nauke na Univerzitetu Reading u Engleskoj, rekao je da izvještaj “pruža tmurnu sliku ljudskog uzroka poremećaja globalnog ciklusa vode, najdragocjenijeg prirodnog resursa koji u konačnici održava našu egzistenciju”.

“Ljudske aktivnosti mijenjaju strukturu zemlje i vazduha iznad kojih se zagrijava klima, pojačavajući i vlažne i suve ekstreme i stvarajući nered u vremenskim prilikama”, dodao je Allan, koji nije bio uključen u izvještaj.

Kako se kriza može riješiti?

Kriza se može riješiti samo boljim upravljanjem prirodnim resursima i velikim smanjenjem zagađenja planete koje izaziva globalno zagrijavanje, rekao je Allan za CNN, prenosi Index.

Autori izvještaja kažu da svjetske vlade moraju prepoznati vodeni ciklus kao opšte dobro i kolektivno se njime pozabaviti. Nacije zavise jedna od druge, ne samo zbog jezera i rijeka koje premošćuju granice, već i zbog vode u atmosferi, koja može preći ogromne udaljenosti, što znači da odluke donesene u jednoj zemlji mogu poremetiti padavine u drugoj.

Izvještaj poziva na temeljno preoblikovanje pozicije i uloge vode u privredama, uključujući bolje određivanje cijena kako bi se obeshrabrilo rasipništvo i tendencija sadnje usjeva i pozicioniranja objekata koji traže mnogo vode, kao što su podatkovni centri, u regijama s nedostatkom vode.

“Globalna kriza vode je tragedija, ali je i prilika za transformaciju ekonomije vode. Pravilno vrednovanje vode ključno je za prepoznavanje nestašica i mnogih dobrobiti koje voda donosi”, rekla je Ngozi Okonjo-Iweala, direktorica Svjetske trgovinske organizacije i kopredsjedavajuća organizacije koja je objavila izvještaj.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno