Svijet 04.08.2021.

Godina od eksplozije u bejrutskoj luci: Građani i dalje traže pravdu, Liban u nikad većem haosu

ČITANJE: 4 minute

Na današnji dan 2020. godine u glavnom gradu Libana dogodila se katastrofalna eksplozija koja je pogodila najveću bejrutsku luku. Eksplozija je u potpunosti uništila žilu kucavicu grada, brojni dijelovi su uništeni, a više od 200 građana je poginulo.

Godinu nakon eksplozije, čini se kako se Liban nalazi u nikada gorem stanju. Posljedice eksplozije i dalje su vidljive golim okom, a porodice 214 žrtava eksplozije i dalje traže pravdu i okončanje istrage koja je, uprkos najavama, ostala samo mrtvo slovo na papiru, piše Klix.

Pored 214 poginulih građana, u eksploziji je povrijeđeno više od 6.000 osoba, a novi izvještaj organizacije Human Rights Watch pokazao je kako su libanski zvaničnici znali za rizike koje donosi skladištenje eksplozivnog materijala u luci koja se nalazi u izuzetno naseljenom području.

Iako je nekoliko dana nakon eksplozije, tadašnji premijer Libana Hassan Diab podnio ostavku nakon velikog pritiska građana. Od tada je Liban upao u “začarani krug” u kojem do danas ne može pronaći izlaz.

Nakon Hassana Diaba na poziciju mandatara vlade stigao je Saad Hariri, koji je nekoliko mjeseci pokušavao pomiriti sektaške interese u državi koja se može definirati kao klasični primjer podijeljenog društva.

U međuvremenu, ekonomska kriza u Libanu uzimala je sve više maha, valuta je izgubila 90 posto svoje vrijednosti, a osnovne namirnice postale su luksuz za većinu građana ove zemlje.

Porodice poručuju: “Ubijate nas po drugi put”

Cjelokupna situacija nije se dobro odrazila ni na porodice žrtava eksplozije u luci u Bejrutu. Godinu nakon eksplozije istraga još uvijek nije odgovorila na brojna pitanja od kojih su najznačajnija: “Ko je naredio isporuku hemikalija u luku?”, “Zašto su zvaničnici ignorirali upozorenja o opasnosti skladištenja ovih materija?”.

U izvještaju koji ima 650 stranica, pod naslovom “Ubijaju nas iznutra”, grupa građana sa sjedištem u SAD-u objavila je niz dokumenata i prepiski između libanskih zvaničnika kako razgovaraju o skladištenju opasnih supstanci u luci.

Izvještaj navodi visoke čelnike poput predsjednica Michela Aouna, premijera Diaba, načelnika vojske, ministara i ostalih političara koji su bili svjesni rizika, ali nisu poduzimali potrebne mjere kako bi zaštitili uposlenike luke, ali i stanovništvo okolnih zgrada.

“S obzirom na razmjere ove tragedije, zapanjujuće je vidjeti koliko su libanske vlasti spremne ići kako bi se zaštitile od odgovornosti”, rekla je Lynn Maalouf, jedna od čelnica Amnesty Internationala, prenosi AFP.

Prije nekoliko dana France 24 objavio je potresne ispovijesti porodica koje su izgubile najbliže članove u bejrutskoj eksploziji. Iako svaka porodica ima potpuno specifično viđenje situacije, u jednom su saglasni – vlast je glavni krivac za eksploziju koja je odnijela brojne živote.

“Mohamed Fahmi (ministar unutrašnjih poslova Libana op.a.) nas ubija po drugi put”, rekla je za France 24 Mariana Fodoulian, čija je sestra poginula u eksploziji luke.

Kako ističu novinari, Fodoulian je najviše ogorčena na libanske zvaničnike koji su u više navrata ignorirali upozorenja o opasnostima unutar luke.

“Moraju platiti za ono što su učinili. Kada plate za ono što su učinili, možda ćemo moći promijeniti stanje u Libanu i živjeti u normalnoj državi”, rekla je ona.

Građani su poručili kako više ne vjeruju da domaći istražitelji mogu doprinijeti završetku istrage.

“Dali smo dovoljno šansi libanskom sistemu. Očigledno je da ne funkcioniše. Postoje sukobi interesa i jednostavno ne može se ništa učiniti. Treba nam međunarodna intervencija. Ovo je zločin protiv ljudskih prava. Izgubili smo nadu u život, a sada živimo samo za ovu istragu”, poručili su građani u razgovoru za France 24.

Liban čeka neizvjesna budućnost

I dok porodice i dalje traže pravdu, političkoj krizi se ne nazire kraj. Prije nekoliko mjeseci libanski profesor Karim El Mufti je u razgovoru za Klix.ba istakao kako je politički zastoj u Libanu znatno ozbiljniji nego inače i pitanje je kako će se država uopće izvući iz teške ekonomske i političke situacije.

“Kao i Bosna i Hercegovina, Liban je stalno zarobljen u pregovorima i građenju kompromisa između suparničkih političkih formacija koje koriste pregovore i političke manevre kako bi postigle svoje kratkoročne ciljeve i očuvale svoje sektaške interese. Ipak, sadašnji politički zastoj u Libanu ‘strmiji’ je nego inače, jer će vlada koja se uspostavlja morati rješavati političku prazninu koja će nastati nakon što predsjednik Aoun okonča mandat u oktobru 2022. godine, pogotovo ako izbori predviđeni za ljeto naredne godine budu odgođeni”, rekao je El Mufti za naš portal.

U narednom periodu Liban očekuju novi politički pregovori koje će voditi novi mandatar Najib Mikati. Da ironija bude veća, Mikati slovi za milijardera i biznismena u državi u kojoj brojni stanovnici jedva sastavljaju kraj s krajem, pa se stoga može očekivati i dodatni bijes građana koji su izgubili i ono malo strpljenja i nade koju su možda imali 2020. godine, kada su očekivali da će se stanje u državi popraviti.

(A.M.)