Goran Dujaković: Banjaluka će izgubiti festival animiranog filma, ali dobiće “Ćevap festival” – to i jeste realna slika kulture u ovom gradu

Međunarodni festival animiranog filma „Banjaluka 2018“ nalazi se na jedan korak od gašenja. Ovo je jedan od rijetkih filmskih festivala koji je opstao u Banjaluci, ali nerazumijevanje gradskih vlasti da poveća budžet za ovu kulturnu manifestaciju stavila je organizatore pred ključnu odluku: nastavili raditi u ovim okolnostima ili odustati?

Podsjetimo da je Skupština grada Banjaluka na sjednici održanoj 22. i 23. decembra 2017. godine usvojila Kalendar kulturnih manifestacija za 2018. godinu u koji je uvršten i Međunarodni festival animiranog filma “Banja Luka 2018”, za koji je predviđena finansijska podrška od 9.000 KM. Iako je iz Gradske uprave povrđeno da je ove godine planiran veći budžet za kulturu, Festival animiranog filma nije osjetio to uvećanje.

O budžetu festivala, organizovanju festivala u ovim okolnostima, odnosu Grada prema kulturi razgovaramo sa Goranom Dujakovićem, direktorom Festivala animiranog filma i profesorom na Akademiji umjetnosti u Banjaluci za portal BUKA.

Gospodine Dujaković, saznali ste budžet za festival za ovu godinu od strane grada. Budžet iznosi skromnih 9.000 KM. Koji je vaš komentar na ovaj iznos?

Zaista smo bili zatečeni ovom odlukom, pogotovo poslije priče o kandidaturi grada za Evropsku prestonicu kulture. Očekivali smo da će u ovom gradu biti pokrenut jedan novi proces, da će se graditi jedan potpuno drugačiji odnos prema kulturnim dešavanjima, da će tamo konačno sjesti neki ljudi koji analiziraju i procjenjuju kulturne potencijale grada. Ali, izgleda da smo se prevarili. U toj novoj strategiji razvoja kulture akcenat je očigledno stavljen na marketinšku “kulturu”, sa ciljem da se ostvari na svaki mogući način što veća masovnost. Kako drugačije objasniti činjenicu, da se “Ćevap fest” nije ni završio, a mediji su odmah imali podatak o rekordnoj posjećenosti ovog “kulturnog” događaja? Neosporno je da su gradu potrebni gastro događaji, ali ne na uštrb sredstva koja se izdvajaju za kulturna dešavanja. Ovdje je kompromis pragmatično napravljen – kombinacija ćevapa u pola cijene (čime se postigla “rekordna posjećenost”) sa igrama kulturno umjetničkih društava, čime je ovo postao i “kulturni događaj”. I naravno, sve je snažno prožeto tradicionalizmom.

Ove godine je najavljeno povećanje bužeta za kulturu, ali festival animiranog filma to nije osjetio? Šta smatrate o tom povećanju iznosa za kulturu?

U odnosu na ukupni budžet grada, 700.000 KM su i dalje sramno malo sredstva koja se izdvajaju za kulturu. Budžet za programske aktivnosti iz kulture za 2018. godinu veći je za 200.000 KM u odnosu na prošlu godinu. Ako se pogleda struktura troškova onda se vide određene nelogičnosti. Oni su ove godine uspjeli gotovo da izjednače sredstva koja su namjenjena za kulturne manifestacije od interesa za grad sa sredstvima koja se dodjeljuju amaterizmu u kulturi(?), što je očigledno rezultat određenih sklonosti sadašnje načelince Odjeljenja za kulturu, turizam i društvene djelatnosti. Kalendar kulturnih manifestacija grada povećali su ove godine na 32, a to povećanje podrazumijeva smanjivanje sredstava koja se dodjeljuju pojedinačnim manifestacijama čime su dodatno osiromašili manifestacije koje su ranije postojale. Sredstva koja grad Banjaluka dodjeljuje pojedinačno za kulturu su netransparentana i kriju se k'o zmija noge za razliku od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske koji redovno objavljuje rang liste sa pojedinačnim iznosima. Grad nema tu naviku, samo pošalju pojedinčana rješenja i tako u stvari niko ne zna ko je koliko dobio, što otvara prostor za zloupotrebe i favorizovanje podobnih umjetnika. U ovogodišnjem budžetu za kulturu postoje značajan sredstva za koje se na za što će biti potrošena (72.000 KM za “programe i projekte u oblasti kulture”). I postoji još jedna čudna nelogičnost – povećanje od 200.000 KM predviđeno je za nove programske aktivnosti, a to znači da ako bi neko odlučio da pokrene novi filmski festival bio bi u daleko povoljnijem položaju u odnosu na festival animiranog filma koji je limitiran minimalnim srestvima. Biće vrlo interesntno vidjeti kako će ova dodatna sredstva biti trošena i kome će biti podjeljena.

Svako ko radi u organizaciji nekog događaja zna da se sa tim iznosom teško šta može pokriti, konretno pojasnite šta se sa 9.000 KM može pokriti kada je jedan filmski festival u pitanju?

Festival je jedan organizam koji treba da funkcioniše tokom cijele godine, i obuhvata razne organizaciono-programske segmente – prijem filmova, obezbjeđivanje gostiju, obezbjeđivanje programa festivala, dogovaranje pratećih programa, posjeta sličnim festivalima…itd – za što su potrebni ljudi i novac. Ovdje je percepcija festivala svedena samo na sam događaj, bez bilo kakve predstave o onome što mu prethodi, a to je jedno veliko vrijeme koje se posvećuje ovim aktivnostima. Iz želje da pošto-poto održimo festival, napravili smo grešku i navikli one koji odlučuju o novcu za kulturu da se filmski festival može napraviti sa malo novca. I sada je očigledno da smo silno pogriješili (što su organizatori filmskog festivala “Kratkofila” presjekli ranije). Sa novcem koji je dodjeljen festivalu ne može se ništa ozbiljno napraviti. To su sredstva koja su manja od koštanja prosječne banjalučke svadbe. Ali, ako gradske vlasti smatraju da se sa tim novcem može napraviti filmski festival, sada kada raspišu konkurs za nove aktivnosti u kulturi, neka pokrenu neki novi filmski festival za 9.000 KM.

Međunarodni festival u Banjaluci je jedan od rijekih filmskih festivala koji je opstao u Banjaluci, da li se i kako može raditi u ovom okolnostima?

Ovaj festival je opstao samo zahvaljući upornosti i tvrdoglavosti ljudi koji na prvom mjestu vole animirani film. Ali, sve ima granice, u jednom trenutrku shvatite da taj napor više nema smisla. Odnos gradske vlasti prema festivalu je takav-kakav je. Njima je ovaj festival samo jedna od manifestacija kojom žele da stvore lažnu sliku o gradu koji “eksplodira od kulture”, kako bi nekako progurali tu aplikaciju za Evropsku prestonicu kulture. Da tu postoji neki ozbiljan odnos prema manifestacijama i kulturnim radnicima koji ih organizuju, u krajnjem i prema kulturi, onda bi bilo normalno da vas neko pozove i pita – kakve probleme imate? Kako da vam pomognemo? Šta planirate sa manifestacijom? I slično…- takvi zvanični razgovori, nikada se nisu desili.

Kako biste uporediti Međunarodni festival u Banjaluci kada je pokretan i danas, kada je budžet u pitanju i sama organizacija događaja?

U vrijeme kada je ovaj festival pokrenut 2008. godine bila je potpuno drugačija situacija, u svakom pogledu. Finansijski jako različita (jer je to vrijeme prodaje Telekoma), ali i kadrovska. Ljudi koji su tada upravljali kulturom Republike Srpske bili su kompetentni sa željom da zaista pomognu, na prvom mjestu ovdje mislim na bivšeg ministra kulture Antona Kasipovića. U njegovom mandatu je pokrenut ovaj festival (kao i “Kratkofil”), i to je bilo, može se slobodno reći, zlatno doba kulture Republike Srpske. Većina manifestacija koje su nastale u to doba, pogašene su u proteklih nekoliko godina. Ministarstvo prosvjete i kulture je u tom periodu značajno finansiralo održavanje festivala (prvi festival 2008. godine sa 75.000 KM) što je omogućilo da ovaj festival odmah dobije svjetski karakter sa gostima koju su bili vrh ove umjetnosti. Grad je i tada, jednako kao i sada ovaj festival finansirao sa minimalnim sredstvima. Ako se pogleda ukupni budžet svih festivala animiranog filma za ovih deset godina, grad Banjaluka je ovaj festival finansirao samo sa 10%. Oni su jednostavno navikli da im kulturne manifestacije koje se održavaju u gradu finasiraju drugi. Većina manifestacija u gradu pogasila u proteklih nekoilko godina, jer Ministarstvo prosvjete i kulture Republie Srpske, zbog svojih finansijkih problema, nije moglo da ih finansira. Grad nije ni pokušao da ih održi.

Šta nam ovakav odnos govori o gradu koji ima namjeru da se kandiduje za Evropske prestonice kulture?

Lično sam skeptik po pitanju ove incijative jer jako dobro poznajem kulturni scenu u ovom gradu. Pogotovo ono što se zove “kvalitet” postojeće kulturne scene, koja se razvijala u uslovima koji nisi bili ni malo povoljni. Više je to bilo životaranje kulturne scene, bez bilo kakve mogućnosti da nešto “bljesne” u kulturi, jer opšta klima i okolnosti su takve da to ne dozvoljavaju. Dobro je da se ta priča oko Evropske prestonice kulture pojavila, bez obzira na politikanstvo koje je očigledno prisutno, ako ništa drugo zbog izrade strategije, što daje neku tihu nadu da možda bude bolje u ovdašnjoj kulturi. U ovom trenutku su male šanse da ovaj grad može dobiti titulu Evropske prestonice kulture, osim ako ne bude neka politička odluka. Grad ne čine građevine već ljudi, a realnost je da je većina kulturnih dešavanja u Banja Luci dosta skromno posjećena. To bi u stari trebao da bude smjer glavnog napora, da se pokrene jedan širok proces poslije koga bi se dobila ta masa konzumenata u kulturi. 2024. godina je preblizu da bi se vidjeli rezultati tog procesa, koji još nije ni pokrenut.

Da li se razmatra gašenje festivala, jer je i prošlih godina to bila moguća opcija za festival, ali ste ipak odlučili da održite festival u skromnom obliku?

Da, ovaj put se ozbiljno razmatara mogućnost gašenja festivala. Sa ovim sredstvima koje je grad dodjelio festival se neće raditi. Nema više nikavog smisla održavati ga zbog neke gradske kulturne statistike, i njhovog kalkulisanja o brojnosti kulturenih manifestacija. Ovo je sada već i podcjenjivački odnos prema ljudima koji su poslednjih nekoliko godina očajnički pokušavali da ga održe. Do kraja mjeseca bi trebao da bude sazvan Upravni odbor Asocijacije kada će biti i donešena odluka o sudbini festivala. Mi smo umorni od ove stalne borbe sa vjetrenjačama, i vrijeme da se ova priča završi. Realno gledajući, ovaj grad će izgubiti festival animiranog filma, ali dobiće “Ćevap festival”. To u stvari i jeste realna slika kulture u ovom gradu.

Očekujete li podršku od Ministarstva za kulturu? Da li ste zadovoljni odnosom Ministarstva kada je kultura u pitanju?

Zahvaljući Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske ovaj festival je samo i opstajao sve ove godine. Oni još uvijek nisu raspisali konkurs za filmske festivala za ovu godinu, i koliko znam pitanje je kada će biti, jer još uvijek nisu isplatili sva sredstva za kulturu 2017. godine. Moglo bi vrlo lako da se ponovi 2016. godina kada su konkurs rješavali tek krajem te godine. U Republici Srpskoj stalno visi ta neizvjesnost oko finansiranja kulture – Da li će biti?, Kada će biti? – i to je najveći problem oko organizacije festivala. Za ilustraciju, prošlogodišnji festival animiranog filma počeo se održavati, a da na računu nismo imali ni marke novca državnih para, i sve predradnje oko organizacije festivala i dok je trajao festival smo finasirali iz svojih džepova ili iz drugih projekata koje provodi “Fenix art”. Generalno, odnos prema finasiranju kulture u Republici Srpskoj je na novou najsiromašnijih afričkih država. Ta situacija traje već šest-sedam godina, i nema nikavih naznaka da će se situacija skoro biti bolja.

Recite nam nešto o značaju Festivala animiranog filma za Banjaluku?

Međunarodni festival je puno uradio na toj internacionalnoj promociji grada, i jedna je od rijektih manifestacija, možda i jedina koja ima svjetski karaketer. I reference festivala su u tom smislu – festival je posdržan od strane Svjetske acocijacije za animirani filma (ASIFA), nalazi se u mreži najznačajnijih evropskih festivala animiranog filma Cartoon D'or, imamo partnerske odnose sa nekoliko velikih svjetskih festivala animiranog filma, a na ovom festivalu su gostovali u prvih pet godina najznačajniji svjetski majstori animiranog filma. Ako ostavimo sve ovo po strani, festival u nazivu nosi ime ovog grada –BANJALUKA – i na najbolji način međunarodno promoviše ova grad, koji je globalno prilično nepoznat. Sa druge strane, uticaj na lokalnu filmsku publiku je veliki, jer je značajno uticao na podizanje nivoa filmske kulture. I na kraju, na određeni način je doprineo pokretanju smjera animiranog filma na banjalučkoj Akademiji umjetnosti, u jednom procesu čiji rezultati će se tek vidjeti. Sve ostalo vezano za ovaj festival će pripadati istoriji kulture ovog grada.

TRIVIĆ: NEMAMO INFORMACIJU O GAŠENJU FESTIVALA

Grad Banjaluka smo pitali smo za komentar o mogućem gašenju Međunarodnog festivala animiranog filma i zašto ove godine nije došlo do povećanja sredstava za ovaj festival?

Natalija Trivić, načelnica Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku Grada Banjaluka kaže da se podrška Grada za ovu manifestaciju nije mijenjala u odnosu na prošlu godinu, a uvećana je u odnosu na ranije godine.

„Ne raspolažemo informacijama o, kako ste naveli, ’gašenju’ Međunarodnog festivala animiranog filma ’Banja Luka 2018’. Grad Banja Luka je svake godine finansijski sufinansirao realizaciju ove manifestacije što će biti realizovano i u 2018. godini. U ovoj godini finansijska podrška Grada nije umanjena ni za jednu manifestaciju u odnosu na 2017.godinu, uz činjenicu da je proširena lista manifestacija od interesa za Grad na 32 manifestacije. Pored finansijske podrške manifestacijama u visini 200.000,00 KM Grad Banja Luka podržava pomenute manifestacije kroz ustupanje prostora za njihovo izvođenje bez naknade tako da ukupna podrška organizatorima manifestacija uvrštenih u Kalendar kulturnih manifestacija od značaja za Grad u 2018. godini iznosi 392.667,54 KM“, rekla je za BUKU Natalija Trivić.

Ona dodaje da su prema Kriterijumima za uvrštavanje manifestacije u Kalendar kulturnih manifestacija od značaja za Grad manifestacij svrstane u dvije grupe.

„U prvoj su one koje imaju tradiciju, međunarodni karakter, te manifestacije sa višednevnim programom. U drugoj grupi su manifestacije sa užom ciljnom grupom koje su jednodnevne ili traju po projektu, okupljaju manju ciljnu grupu, ali su jednako tako važne i u interesu građana i kulture“, ističe Natalija.

Ona ističe da je pored navedenog budžet Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku Grada Banja Luka dodatno povećan na budžetskoj stavci namijenjenoj kulturi u iznosu od 200.000,00 KM.

„Navedeni iznos planiran je za podršku projektima iz oblasti kulture koji bi se realizovali putem javnog poziva, a čije bi projektne ideje bile u skladu sa ciljevima dokumenta Strategija razvoja kulture Banjaluke 2018 – 2028. Navedeni dokument bi trebalo da usvoji Skupština grada Banja Luka u prvom kvartalu ove godine“, rekla je načelnica Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku Grada Banjaluka.

(Maja Isović Dobrijević/ BUKA)