Biznis 19.02.2021.

Gordana Drobnjak, direktorica EPF-a: Svaki deveti zaposleni u Srpskoj član EPF-a, podrška Vlade od velikog značaja

ČITANJE: 4 minute

Broj članova Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda (EPF) bilježi kontinuiran rast, a trenutni broj članova kojima se redovno uplaćuju dobrovoljni penzijski doprinosi veći je od 30.000, što znači da je svaki deveti zaposleni u Republici Srpskoj član EPF-a, rekla je u intervjuu za Banjaluka.net Gordana Drobnjak, direktorica i predsjednica Izvršnog odbora Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom.

Prema njenim riječima, Vlada Republike Srpske je snažno podržala ovaj vid štednje i razvoja dobrovoljnog penzijskog osiguranja, te dodala da je jedan od ciljeva EPF-a da ukaže na to da je štednja potreba, a ne luksuz.

Kakvi su dosadašnji rezultati rada Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda u Republici Srpskoj?

U Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu (EPF), u saradnji sa našim partnerima, aktivno sprovodimo planiranu strategiju čiji je važan dio edukacija i promocija razumijevanja značaja štednje za treće doba. Trenutni broj članova kojima se redovno uplaćuju dobrovoljni penzijski doprinosi je više od 30.000, što znači da je svaki deveti zaposleni u Republici Srpskoj član EPF-a. Takođe, svijest o potrebi štednje za doba kada nećemo biti radno aktivni se širi kako među poslodavcima, tako i među radnicima. Broj članova Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda koji stiču pravo na raspolaganje svojim sredstvima u skladu sa zakonskim propisima se kontinuirano povećava, te možemo konstatovati da članovi kojima su sredstva isplaćena, u potpunosti shvataju značaj penzijske štednje i koliki su efekat mogli da ostvare da su štedjeli duži period ili veće iznose.

Kako se aktuelna pandemija korona virusa odrazila na poslovanje Fonda?

EPF dijeli sudbinu svih poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, a kada je u pitanju uticaj pandemije, onda se može reći da je sudbina cijele planete zajednička u tom dijelu. Međutim, uvjereni smo da će naše opredjeljenje za transparentno poslovanje i svaku vrstu pomoći našim klijentima biti ključni za zadržavanje povjerenja postojećih članova i da će nam to biti prepoznatljiva i najkvalitetnija referenca u budućnosti. Takođe, jako mi je važno da istaknem značaj dobrog funkcionisanja i organizovanja poslovanja u Društvu za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom, budući da je naš mali tim i u otežanim uslovima rada zbog pandemije u potpunosti odgovorio svim operativnim i razvojnim izazovima.

Kakva je saradnja Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda sa institucijama Republike Srpske?

Republika Srpska, odnosno Vlada Republike Srpske, snažno je podržala ovaj vid štednje i razvoja dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Najprije su uvedene poreske olakšice, gdje su uplate u dobrovoljni penzijski fond oslobođene poreza i doprinosa do iznosa od 1.200 KM godišnje, odnosno 100 KM mjesečno. To znači da, do tog iznosa, poslodavcu je isti neto i bruto trošak za iznos za koji se opredijeli, dok radnik može sufinansirati, odnosno samostalno uplaćivati navedeni iznos od svoje bruto plate, osim ukoliko nema najnižu zagarantovanu platu. Nadalje, Vlada Republike Srpske je organizovala penzijski plan za sve zaposlene na neodređeno vrijeme i čija se plata finansira direktno iz budžeta, te na taj način iskazala snažno opredjeljenje i povjerenje u ovaj vid štednje.

Kakvi su planovi Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda za naredni period?

Fokusirani smo na brigu o našim članovima. Redovan i kontinuiran odgovor na upite i potrebe, te usluge prema postojećim članovima su prioriteti najvišeg nivoa. Takođe nam je prioritet i da podstaknemo poslodavce u Republici Srpskoj koji još uvijek nisu organizovali penzijski plan za svoje zaposlene da to učine, bez obzira na djelatnost poslovanja. Pritom, treba podvući ono najvažnije: opredjeljenje za organizovanje penzijskog plana je dobrovoljno i isključivo volja poslodavca, zato je važno izgraditi svijest da je organizovanje penzijskog plana od poslodavca važna dimenzija brige o zaposlenima. Želimo istaći da je ovo najjeftiniji zakonski način nagrađivanja zaposlenih za njihovu angažovanost i lojalnost poslodavcu, jer su te uplate do određenog iznosa oslobođene poreza i doprinosa, te ulaze u poresku osnovicu za umanjenje poreza na dobit. Naposlijetku, jedan od naših ciljeva je da ukažemo na to da je štednja potreba a ne luksuz, te da prezentujemo koristi koje ima svako ko se opredijeli da štedi na ovakav način.

(N.Sp)