Građevina koju godišnje posjeti milion turista: Casa Milà je simbol arhitekture u Barseloni

Art Nouveau (nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam, a ovakve znamenitosti u Barseloni su među najpopularnijima, koje godišnje posjeti oko milion turista. Ali to nije uvijek bilo tako.
Gaudijeva Casa Mila (La Pedrera) 1970-ih godina izgledala je tužno i vijugavo, a fasada joj je bila obrušena. To je stambena zgrada u Barceloni koja gleda u ulicu Passeig de Gràcia, i jedno je od ključnih djela Antonija Gaudíja.
Zgrada je podizana od 1905. do 1910. godine kada je i dobila naziv “La Pedrera”, što na katalonskom znači “kamenolom”, zbog svoje nepravilne kamene fasade koji izgleda kao prirodna kamena litica.
Ova zgrada je najpotpunije Gaudíjevo djelo i njegovog koncepta prirodne arhitekture. Ona predstavlja kamenu planinu napravljenu ljudskom rukom s brojnim nepravilnim prozorima koji izgledaju kao otvori špilja i balkonima od kojih svaki ima unikatnu ogradu od kovanog željeza.
Danas, osam od deset posjetitelja dolazi u Barselonu zbog njene arhitekture, uglavnom Gaudijeve. Procjenjuje se da oko 500 ljudi dnevno provode više od pola sata u ovakvom remek djelu.
“Ova kuća je postala jedinstven Gaudijev arhitektonski jezik i razvoj secesije u Barseloni”, rekao je Marta Antuñano, arhitekta iz Barselone.
Gaudí je na krovu zgrade ostvario potpunu umjetničku slobodu mašte u oblikovanju terase s vrtovima oko velikog dvorišta koje je ispunjeno zakrabuljenim mističnim čudovištima (unikatni dimnjaci). U ovom apstraktnom ambijentu Gaudí je ostvario sve odlike nadrealizma koji će se kao umjetnički pravac pojaviti tek dvadesetak godina kasnije.
Godine 2002., još nekoliko Gaudíjevih građevina odlaze u vlasništvo privatnika, a Gradsko vijeće Barselone je ohrabrilo vlasnike da ih otvori, što je izazvalo masovni skok u popularnosti arhitekture.
Kao rezultat toga, Casa Batlló je potpuno otvorena za javnost od 2004. godine i ponovo joj je vraćen očaravajući identitet originalnih pješčanih krečnjaka na fasadi.
Kao student na Regionalne škole arhitekture u Barseloni, Gaudí je proveo sate u školskoj biblioteci, a usvajajući znanje, poslije je bio spreman izraditi kupole, stupe i minarete u Egiptu, Maroku i Indiji. Vodopad i fontane u vrtu kuće su zamišljeni kao ljetna rezidencija, gdje gosti mogu pobjeći od gradske topline i biti “prebačeni” u neki drugi svijet.
(Klix)

Karađorđevići u Malom Zvorniku napravili podzemni grad, ima 12 izlaza ka Drini i Republici Srpskoj
