Gradonačelnica Sarajeva odala počast žrtvama Jasenovca: Zlu se ne smije popuštati
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je danas položila cvijeće na Spomen-obilježju Jasenovac i time odala počast žrtvama logora Jasenovac tj. žrtvama Drugog svjetskog rata.
Osim Karić, počast su odali zamjenici gradonačelnice Anja Margetić i Haris Bašić te zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Sarajeva Dragan Stevanović.
Tim povodom gradonačelnica je putem Facebooka poručila da je fašizam neprevaziđeno zlo, a da su svu oktrutnost tog zla u dva navrata tokom prošlog vijeka osjetili građani Sarajeva.
“Holokaust i genocid su univerzalne tragedije i zločini. Naša civilizacijska i ljudska dužnost je odati počast žrtvama i time ujedno poslati poruku koliko je bitno da se podsjećamo na ovakve zločine kako se nikada i nikome ne bi ponovili. Upravo to je bio cilj moje današnje posjete Jasenovcu u kojem su stradali i naši brojni sugrađani. Jasenovac je mjesto najvećeg stradanja srpskog naroda, ali su u ovom logoru smrti stradali i brojni Jevreji, Romi i svi oni koji su se usprotivili fašističkom režimu”, naglasila je Karić.
Fašizam je neprevaziđeno zlo! Svu okrutnost tog zla Sarajke i Sarajlije su osjetile dva puta u prošlom stoljeću….
Posted by Benjamina Karić rođ. Londrc on Четвртак, 22. април 2021.
Pozvala je da Jasenovac i druga mjesta stradanja budu nauk da se fašizmu i zlu nikada ne smije popuštati. Kako je navela, ne postoje zločinački narodi, već zločini i svako mora odgovarati za zločine.
“Razlike među ljudima, kulturama i nacionalnostima treba poštovati, komunicirati i učiti, a nikako dozvoliti da one izazivaju zločine nad čovjekom. Danas sam se poklonila sjenama nevinih ljudi nad kojima je počinjen najveći zločin”, istakla je gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Osim delegacije Grada Sarajeva, počast su odali brojni drugi pojedinci i kolektivi, a među njima je bio i Željko Komšić. On je danas posjetio Donju Gradinu i tom prilikom poručio da je riječ o mjestu humane i globalne važnosti.
Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žene i 20.101 djece do četrnaest godina). Tačan broj nikada nije utvrđen, ali historičari govore o mnogo većem broju, piše Klix.
(A.M.)
