Grlić Radman traži od NATO-a učešće Hrvatske u misiji u BiH, Komšić poručuje da ne može

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran Grlić Radman je obrazložio generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu zašto bi Hrvatska trebala učestvovati u misiji u Bosni i Hercegovini. Upozorio je na moguće posljedice po NATO ako joj se to uskrati.

Grlić Radman je uputio pismo prvom čovjeku najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu u kojem je Hrvatska od 2009. godine. U pismu je istakao ono što smatra principijelnim stavom Hrvatske.

“Ostaje principijelan stav Hrvatske da učešće u takvoj misiji mora biti otvoreno za sve saveznice, jer je to naše inherentno pravo, što je navedeno u preambuli Sjevernoatlantskog sporazuma kroz odlučnost da ujedinimo napore za kolektivnu odbranu te za očuvanje mira i sigurnosti. Tokom diskusije sa Alijansom omogućili smo relevantne činjenice i objašnjenja, zauzimajući konstruktivan i staložen pristup”, ocijenio je šef diplomatije Hrvatske u pismu koji je objavio portal Istraga.

Objasnio je zašto misli da Hrvatskoj treba biti omogućeno da učestvuje u vojnim misijama u Bosni i Hercegovini.

“S tim u vezi, dopustite mi da još jednom istaknem činjenicu da ne postoje pravne, kao i to da ne bi trebale postojati bilo kakve političke prepreke ili zabrinutosti za učestvovanje Hrvatske u bilo kojoj misiji ili operaciji NATO-a. Osim toga, moguće isključenje Hrvatske ne bi bilo samo diskriminatorno za saveznicu, u ovom slučaju za Hrvatsku, već bi je dovelo u nepovoljan položaj u odnosu na moguće operativne partnere”, konstatovao je.

Prema njegovim riječima, to bi bilo u suprotnosti sa obavezama, pravima i odgovornostima koje proizilaze iz članstva u NATO-u.

“Vjerujemo da vaš stav u vezi sa učešćem jedne saveznice u NATO-ovoj misiji u Iraku govori u prilog našem stavu”, dodaje.

Grlić Radman je upozorio na posljedice ako se Hrvatskoj uskrati njeno učešće.

“Takva diferencijacija mogla bi biti politički veoma štetna za savezničko jedinstvo i solidarnost, postavljajući štetan presedan za buduće napore našeg saveza. S obzirom na trenutno pogoršanu sigurnosnu situaciju u Evropi, koja je uzrokovana ruskom agresijom na Ukrajinu, te imajući u vidu destabilizirajuće djelovanje trećih strana na Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini, slanje poruke o razjedinjenosti saveznika bilo bi posebno opasno”, poručio je.

Smatra da je uloga Hrvatske tokom ratnih 90-ih također u prilog njenoj namjeri.

“Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, dopustite mi da vas podsjetim da je Hrvatska 90-ih godina bila ključna za osiguranje podrške, vojne i humanitarne pomoći te u konačnici za osiguranje i implementaciju mira u Bosni i Hercegovini. Po pozivu bosanskohercegovačkih vlasti na osnovu Splitskog sporazuma iz 1995., pomoć Hrvatske bila je ključna za oslobađanje velikih dijelova Bosne i Hercegovine, stvarajući pretpostavke za zaključivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir”, mišljenja je Grlić Radman.

Kako je istakao, posljedično, Hrvatska je olakšala raspoređivanje i uspješnu misiju vojnih aspekata ovog sporazuma. Pozvao se i na pravnu analizu, za koju je Stoltenbergu naveo da je priložena uz ovo pismo.

“Ispunjavajući svoju ograničenu obavezu iz člana 3 Aneksa 1A sporazuma, Hrvatska je time pomogla omogućavanju kasnijih misija, uključujući EUFOR-ovu operaciju Althea. Povodom određenih prigovora iz prošlosti, koji se neopravdano odugovlače 27 godina, uz pismo prilažemo pravnu analizu o hrvatskom učešću”, ukazao je.

Naglasio je da će Hrvatska nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu na njenom euroatlantskom putu te je imao poruku za generalnog sekretara NATO-a.

“Mora se osigurati pravedna, poštena i razborita pravila o učešću svih saveznica u svim operacijama i misijama koje vodi NATO, uključujući i potencijalnu novu misiju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Budući da Vlada Republike Hrvatske cijeni vaše vodstvo i posvećenost uspjehu našeg saveza, vjerujem da možemo računati na vašu podršku po ovom pitanju u korist savezničkog jedinstva, kao i stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine”, zaključio je Grlić Radman.

Podsjećamo, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je nedavno izjavio da će Hrvatska učestvovati u NATO-ovim misijama u Bosni i Hercegovini. Tada je NATO-u poručio da je bolje da se ne suprotstavlja.

Komšić: Iznosi neistine o ratu

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić reagovao je na pismo hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu u kojem upozorava na posljedice ukoliko hrvatske vojne snage ne budu dio misije u BiH.

Hrvatski ministar u pismu navodi da ne postoje pravne niti političke prepreke za njihov zahtjev, no Komšić ističe da Vojska Republike Hrvatske neće učestvovati u bilo kakvoj misiji NATO-a u BiH jer je to protivno Dejtonskom mirovnom sporazumu, baš kao što bi to bilo protivno u slučaju Vojske Republike Srbije.

“Institucije država Bosna i Hercegovina neće biti za to čak ni u slučaju da NATO savez pristane na ultimatume hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Ne postoji nikakva argumentacija koja takav angažman može opravdati, a očita namjera vlasti Republike Hrvatske je destabilizacija Bosne i Hercegovine, namjera koja je evidentno posljedica popuštanja međunarodne zajednice pred agresivnom politikom Hrvatske”, rekao je on.

Grlić Radman je u pismu istaknuo i da je Hrvatska bila ključna za osiguranje podrške, vojne i humanitarne pomoći te u konačnici za osiguranje i implementaciju mira u Bosni i Hercegovini, odnosno da su bili ključni u oslobađanju dijelova BiH.

“Grlić Radman iznosi neistine kada govori o nekadašnjem angažmanu Vojske Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, jer namjerno previđa dvije itekako važne okolnosti. Prvu, da je Republika Hrvatska bila sudionik međunarodnog sukoba što je utvrđeno presudama Haškog tribunala i drugu okolnost da je kasniji angažman Vojske Republike Hrvatske, temeljem Splitskog sporazuma bio ostvaren tek po odobrenju institucija države Bosne i Hercegovine, a ne po zahtjevu međunarodnih vojnih snaga, pa ni samog NATO-a”, ocijenio je Komšić.

Na kraju zaključuje da “obzirom na to da takva vrsta odobrenja ili sporazuma sada nije moguća, nije moguće bilo kakvo angažovanje Vojske Republike Hrvatske u BiH, ma šta o tome odlučivali ili mislili u NATO-u”, prenosi Klix.

(SB)