Grujić: ECB sporije reaguje zbog straha od recesije
Na svjetskim berzama cijene akcija počele su da padaju ove sedmice, nakon četiri sedmice rasta, splasnula je sklonost ulagača prema riziku, centralne banke tek najavljuju visoku inflaciju i podižu kamatne stope, dok Evropska centralna banka (ECB) sporije reaguje zbog straha od recesije, smatra ekonomista iz Banjaluke Miloš Grujić.
Grujić je gostujući u Bloomberg Adria Connect rekao da je stanje na berzama u Evropi različito u odnosu na američko tržište, prije svega zbog jakog dolara, za koji se, dodao je, očekuje da će još da raste.
“Tržišta se veoma razdvajaju. Investitori su se podijelili na dvije grupe, na one koji smatraju da je najgore iza nas, pa kupuju akcije i one koji smatraju da najgore tek slijedi i da je nedavni uspon cijena akcija samo odskok na tržištu medvjeda i da slijedi novi pad”, ističe Grujić.
Dodaje da se na svjetskim berzama cijene kreću u talasima gore-dole, da se “količina optimizma šizofreno mijenja”.
On je istakao da je pitanje hoće li Fed povećati kamate za 0,5 ili 0,75 postotnih bodova, te da se spominje i jedan bod.
“S druge strane, ECB je više pod pritiskom povećala referentnu kamatnu stopu, nego što je smatrala da treba, to je vjerovatno od straha od recesije. Vidimo da dolar jača baš zbog agresivne borbe Feda, odnosno podizanja kamata. Očekuje se da će krediti da postanu skuplji, da će poslovanje evropskih kompanija i zaduživanje država biti pod gorim uslovima nego prošle godine. Ušli smo u ovaj period izmoreni iz ranije krize i povećanje kamata bi oslabilo dodatno poslodavce, povećalo nezaposlenost i generisalo krizu. Analitičari otvoreno najavlju recesiju u sljedećem kvartalu i u prvom kvartalu iduće godine. Povezujem strah ECB i nepodizanje referentne kamatne stope upravo sa strahom od potpirivanja recesije”, istakao je Grujić.
Dodaje da će kompanije u Evropi i sama Evropa imati mnogo problema da obuzdaju inflaciju, prije svega cijenu nafte i gasa, odnosno električne energije.
“Najveći dobitnici u vremenu promjene vrijednosti evra su zemlje koje proizvode i izvoze naftu i gas, oni bilježe iznadprosječne zarade, što je posljedica vrijednosti i jačanja dolara, oni naplaćuju robu i usluge u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti. Na dobitku su radnici koji dobijaju platu u dolarima, a među njima, možda možemo da se radujemo, dio je s našeg podneblja”, kazao je Grujić.
Loša vijest je, ocijenio je, što su profitne margine veoma ugrožene zbog toga što zemlje plaćaju veoma visoke cijene energenata, prije svega gasa i električne energije.
“Prije 2020. godine se smatralo da je cijena megavat časa visoka ako je između 75 i 100 evra, a sada je kompanije u Njemačkoj plaćaju i do 600 evra, to je rast između šest i osam puta. Sve to se odražava na profitne margine kompanija u smislu da su im troškovi veći”, zaključio je Grujić.
