GUŽVE NA GRANICAMA MOGLE BI POSTATI PROŠLOST: Hrvatska čeka odluku o ulasku u Šengen

Ako Hrvatska u četvrtak dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njenim granicama sa susjedima u EU-u postaće prošlost, najavljuje francuska agencija AFP.

Ministri pravosuđa i unutrašnjih  poslova Evropske unije sastaju se u četvrtak i odlučivaće o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez pasoša, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 miliona ljudi unutar 26 zemalja članica.

Jedna od najspornijih tački bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, u vrijeme kada migracija ostaje ključni izazov, navodi AFP u svojoj analizi.

Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. takođe je došao u osjetljivom trenutku za Evropu.

Milioni migranata, mnogi iz zona sukoba, rizikovali su od 2015. svoje živote da bi ilegalno ušli u EU, a 2020. je izbila pandemija koronavirusa.

Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.

Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u Šengen – potencijalno uz Bugarsku i Rumuniju – kilometarske kolone vozila na graničnom prelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost.

Bregana je jedan od 73 kopnena prelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.

– Prvog januara uklonićemo barijere i granični promet biće slobodan, rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.

U aerodromima promjena će stupiti na snagu 26. mart zbog tehničkih zahtjeva.

Turisti i kamioni

Hrvatska se nada da će članstvo u Šengenu ojačati njenu unosnu turističku industriju.

Zemlja s 3,9 miliona stanovnika, ugostila je ove godine četiri puta više posjetilaca, većinom iz drugih država EU-a.

Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

– Međunarodni prevoznici biće oduševljeni, rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prevoznika.

Ukidanje provjera na granicama uštediće im šest do deset sati sedmično.

– Nema više gužvi i višesatnog čekanja, naglasio je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.

Hrvatska će se 1. januara pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, evrozoni.

Izazov – ilegalne migracije

Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak – nadzirati najdužu vanjsku kopnenu granicu bloka.

Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem.

Najizazovnija je 1011 kilometara duga granica s BiH, koja, osim što je najduža, sastoji se i od teškog terena ispresijecanog rijekama i krševitim planinama.

Ne očekuje se da će se situacija na hrvatskim granicama sa susjedima izvan EU-a puno promijeniti od 1. januara jer je Zagreb već uveo pravila šengenske zone za postupanje s vanjskim granicama.

– Hrvatska već godinama primjenjuje šengenske procedure i koristi sve potrebne alate za takve granične kontrole, rekao je Ničeno.

Policija kaže da je borba protiv ilegalne migracije bila i ostaje najzahtjevniji zadatak za oko 6500 graničnih policajaca.

Nevladine organizacije i mediji ponovo su optuživali hrvatsku policiju za često nasilno vraćanje migranata, ali Zagreb te optužbe oštro demantuje.

Hrvatska se nalazi na opasnoj balkanskoj migrantskoj ruti, kojom su prošle stotine hiljada budućih tražitelja azila iz Azije, Afrike, s Bliskog istoka tokom evropske migrantske krize od 2015. do 2016.

Ruta je službeno zatvorena 2016., ali migranti koji žele ući u zapadnu Evropu nastavili su se njome koristiti, iako u puno manjem broju. Međutim, ove godine njihov se broj značajno povećao.

Gotovo 130.000 ljudi, uključujući žene i djecu, otkriveno je na ruti od početka 2022. To je 170 posto više nego 2021., prema Frontexu.

Hrvatska je do novembra registrovala oko 30.000 ilegalnih migranata, gotovo 150 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Područje Stare Gradiške postalo je žarište za migrante koji pokušavaju prijeći rijeku Savu u malim čamcima pa čak i plivajući unatoč niskim temperaturama.

Hrvatska policija i njihove kolege iz EU-a navode da su dvije stvari ključne za rješavanje problema – borba protiv trgovaca ljudima i saradnja zemalja kroz koje migranti pokušavaju proći.

– Ljudi koje uhapsimo posljednji su u lancu (krijumčarenja) – vozači, rekao je Ničeno.

– Uz saradnju i analizu, možemo uhvatiti bande i organizatore, dodao je.

(N.S)