Hoće li Šmit imenovanje Vlade FBiH prepustiti volji poslanika u samo tri kantona?

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, prema saznanjima portala Klix.ba iz dipomatskih krugova, bi mogao iduće sedmice nametnuti izmjene Ustava Federacije BiH kako bi “deblokirao” proces formiranja nove entitetske vlade.

Prema nezvaničnim informacijama, Šmit u planu ima dugoročno rješenje, što znači da otpada kratkoročna mjera koju, u suštini, niko i ne želi u probosanskom bloku. S druge strane, stranke okupljene oko HDZ-a odnosno njihov lider Dragan Čović je poručio da on ne priželjkuje nikakvu Šmitovu odluku.

Nakon što se sve glasnije počelo govoriti o tome da bi Šmit mogao uvesti veto koji bi bio dvotrećinski branjen u Domu naroda, postalo je jasno da takva odluka HDZ-u ne bi dugoročno odgovarala, a kako je ostalima neprihvatljiva kratkoročna opcija, pronađeno je dodatno rješenje u kojem bi na kraju najvažniju ulogu imali kantoni.

Izmjene koje bi Šmit mogao nametnuti sredinom naredne sedmice, imale bi zato dva tzv. osigurača koja bi u suštini doprinijela da HDZ potpuno utvrdi svoju poziciju i ostane apsolutno nezaobilazan faktor na političkoj sceni BiH.

Veto iz rukovodstva FBiH putuje u Dom naroda i skupštinu kantona

Naime, rukovodstvo Federacije BiH čine predsjednik i dva potpredsjednika, a za imenovanje vlade je trenutno potrebna odluka predsjednika FBiH uz saglasnost dva potpredsjednika.

Novo nametanje OHR-a bi moglo ići u smjeru da dva člana rukovodstva Federacije BiH mogu imenovati premijera Federacije BiH bez saglasnosti trećeg ukoliko onaj koji nije saglasan ne dobije dvotrećinsku podršku u svom klubu naroda u Domu naroda FBiH te i u kantonu s najviše stanovništva iz naroda kojem pripada.

To bi se postiglo tako da ukoliko jedan od (pot)predsjednika FBiH odbije dati saglasnost na formiranje Vlade FBiH, on može povući veto o kojem bi odlučivale 2/3 delegata iz kluba naroda koji ga je i izabrao. Pored toga, za svoj veto mora dobiti i podršku poslanika iz skupštine jednog od tri kantona, u zavisnosti od toga o kojem članu rukovodstva je riječ.

Npr. u trenutnoj situaciji, ukoliko Refik Lendo ne da saglasnost na formiranje federalne vlade koju su dogovorili HDZ i “osmorka”, on će za to morati tražiti podršku 2/3 delegata u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH, odnosno od najmanje 16 delegata tog kluba. Pored toga mu treba i dvotrećinska podrška bošnjačkih zastupnika u Tuzlanskom kantonu.

Srbi nove Šmitove uslove ispunjavaju u Kantonu Sarajevo pa bi u slučaju veta Igora Stojanovića, krajnja destinacija bila Skupština KS, a u slučaju veta Lidije Bradare, to bio Hercegovačko-neretvanski kanton.

S obzirom na to da u HNK potpuno dominira Čovićeva stranka, to bi faktički značilo da bi HDZ bio neprikosnoven, a s druge strane bi bilo vrlo jednostavno izbjeći volju Refika Lende i SDA.

Šmit bi ovu odluku mogao nametnuti sredinom sedmice iz razloga jer ističe rok za imenovanje nove Vlade FBiH, a što prema trenutnim pravilima neće biti moguće bez potpisa Refika Lende (SDA).

HDZ i “osmorka” su u petak dogovorili da 29. marta, sljedeće srijede, predsjednica FBiH Lidija Bradara donese odluku o imenovanju Vlade FBiH.

Treba podsjetiti i da je predsjednik SDP-a i kandidat za premijera Nermin Nikšić kazao da ukoliko do toga zaista ne dođe, većina će u Parlamentu FBiH tražiti da donese odluku o uspostavi vlasti. Istovremeno stranke proširene “trojke” već dugo vremena pozivaju Šmita da “raspetlja ono što je zapetljao”.