Hoće li Tramp upasti u Putinovu zamku?
Foto: Tanjug/AP
Donald Tramp proglasio je “veliki napredak” ka okončanju rata u Ukrajini nakon što je najavio planove za skori susret sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ali da li ga je Putin, da citiramo rijetku Trampovu lucidnu izjavu o odnosima sa Rusijom, ponovo samo “vukao ga za nos”?
Trampova ključajuća frustracija prema Putinu – koji je uprljao predsjednikove nade da će postati mirotvorac dostojan Nobelove nagrade – isparila je nakon što je njegov izaslanik Stiv Vitkof izašao sa tročasovnog sastanka sa ruskim liderom.
Tramp je predvidio da bi samit za nekoliko nedjelja mogao da zaustavi rat u Ukrajini, rekavši da postoji “vrlo dobra šansa da se približavamo… kraju tog puta”.
Njegov optimizam bio je više u skladu s njegovim karakterom nego stavovi iz posljednjih nekoliko nedjelja, kada je osuđivao Putinove “odvratne vazdušne napade na Kijev”, nazivajući ruskog lidera, kojeg godinama pokušava da impresionira “potpuno ludim”.
U srijedu je ipak upozorio da nije došlo do proboja u Moskvi. Ipak, djelovao je nevjerovatno optimistično s obzirom na nedavne ruske napade dronovima i raketama na Ukrajinu, kao i na potpuni nedostatak dokaza tokom tri godine rata da Putin ima ikakvu namjeru da ga okonča, piše CNN.
Tramp je više puta tvrdio da je “veliki napredak” blizu otkako je preuzeo dužnost u januaru i kada je obećao da će rat u Ukrajini “završiti za 24 sata”, a potom nije uspio to da ispuni.
Ali Putinovi razlozi da nastavi rat mnogo su snažniji od bilo kakvih podsticaja koje mu Tramp može ponuditi da ga završi.
“Mislim da u Vašingtonu ponekad potcijenjujemo koliko je Kremlj duboko uložio u ovaj rat”, kaže Dejvid Salvo, stručnjak za Rusiju i izvršni direktor Alijanse za zaštitu demokratije pri njemačkom Maršalovom fondu.
Kako navodi, legitimitet i opstanak cijelog Putinovog režima zasnivaju se ne samo na tome da rat završi pod ruskim uslovima, već i da se nastavi još dugo.
“Cijela ekonomija je oslonjena na rat. Ne vidim ništa što bi moglo da promijeni računicu Kremlja”, rekao je Salvo, koji je i bivši zvaničnik Stejt departmenta.
Postoji li nada da je ovaj put drugačije?
Uspješno posredovanje u miru često zahtijeva od predsjednika da preuzmu rizike. A ako bi Tramp nekako uspio da pokrene istinski mirovni proces, mogao bi da spasi hiljade života u ratu koji je opustošio ukrajinske civile. Takođe bi postigao veliki uspjeh i za SAD i za sebe lično.
Ipak, da li ima razloga za optimizam? Samit s Putinom bio bi veliki diplomatski trenutak i pružio bi Trampu dugo željenu priliku za direktan susret s ruskim liderom, i šansu da testira svoje uvjerenje da može lično, svojim vještinama pregovaranja, da zaustavi rat.
Tramp takođe predlaže trilateralni sastanak koji bi okupio Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u najznačajnijem diplomatskom susretu od ilegalne ruske invazije prije tri godine.
Rusija još nije javno potvrdila nijedan od samita. Moskva obično pažljivo priprema ovakve sastanke kroz pregovore nižeg nivoa, koje često koristi kao taktiku odlaganja, pa bi mogla negodovati zbog žurbe.
Ali podignuti ulozi predsjedničkog sastanka mogli bi izvršiti pritisak na Putina da barem ponudi nešto što Tramp može predstaviti kao pobjedu. To bi, na primjer, mogao biti dogovor o obustavi vazdušnih napada na civile – čak i ako bi za potpuni prekid vatre i mirovni sporazum bili potrebni mjeseci.
Značajan napredak takođe bi opravdao Trampovu novu strategiju da prisili Putina sankcijama umjesto laskanjem. Nije slučajno da se do djelimičnog pomaka došlo baš na dan kada je Tramp zaprijetio visokim carinama Indiji, jednom od glavnih kupaca ruske nafte koja finansira rat. Za dva dana, Trampu ističe i rok za uvođenje dodatnih sankcija Rusiji zbog ignorisanja njegovih zahtjeva za prekid vatre.
U Ukrajini se u srijedu pojavio rijedak tračak optimizma.
“Izgleda da je Rusija sada sklonija prekidu vatre – pritisak daje rezultate”, rekao je Zelenski.
Razlozi da se Putinu ne vjeruje
Međutim, Putin možda opet igra istu igru. U prvih sedam mjeseci Trampovog drugog mandata, Putin je ignorisao njegove mirovne napore i ismijavao Trampove tvrdnje da ruski lider iskreno želi mir. Čak se čini i da je Tramp, koji ima dugu istoriju povlađivanja ruskom predsjedniku, shvatio da je ispao budala.
Ali Putin bi mogao ponovo da ga vuče za nos nakon sastanka sa Vitkofom, koji je ranije prenosio ruske stavove i nema značajne rezultate kada je riječ o posredovanju u miru na Bliskom istoku ili u Ukrajini.
Tramp je priznao da ne zna šta je Putinova igra.
“Ne mogu još da odgovorim na to pitanje. Reći ću vam za nekoliko nedjelja, možda i prije”, rekao je američki predsjednik novinarima u srijedu.
Tramp bi mogao pokušati da samit s Putinom predstavi kao uspjeh sam po sebi. Ali time bi Putinu dao nagradu bez da zauzvrat dobije išta konkretno. Bivši pukovnik KGB-a u Kremlju možda računa na Trampovu ljubav prema teatralnim foto-prilikama koje često ne donesu mnogo. Njegovi samiti sa Kim Džong Unom, na primjer, nisu doveli do ukidanja sjevernokorejskog nuklearnog programa.
Putin odavno govori da je spreman da se sastane s Trampom kada dođe pravi trenutak, a takav sastanak – koji bi podsjećao na čuvene hladnoratovske samite SAD i SSSR – predstavljao bi povratak jednog izolovanog lidera na glavnu svjetsku diplomatsku scenu. Bilo kakav sastanak budio bi i sjećanja na samit u Helsinkiju iz Trampovog prvog mandata, kada je Putin zapanjujuće uspješno manipulisao američkim predsjednikom.
“Mislim da će Putin to vidjeti kao priliku”, rekao je bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton za CNN, prenosi Telegraf.
“Mislim da zna da je, namjerno ili nenamjerno, gurnuo Trampa predaleko i da će imati neke ideje kako da ga vrati na svoju stranu”, rekao je Bolton.
Ključno pitanje je šta bi Rusi mogli ponuditi kao “rezultat samita”. SAD su ranije pokušavale da postignu dogovor o prekidu vazdušnih napada obje strane. To bi omogućilo Ukrajincima da izađu iz skloništa. Ali izgledi za širi prekid vatre djeluju daleko. Veći pomaci se očekuju u ruskoj ljetnoj ofanzivi. Zašto bi onda sad stali?
Putin bi mogao pokušati da Trampa skrene s Ukrajine nudeći mu nešto drugo – možda obećanje o razgovorima o sporazumu o nuklearnoj kontroli, što bi doprinijelo Trampovom nasljeđu, ili neku značajnu ekonomsku saradnju koja bi probudila njegov instinkt za “dilove”.
Ukrajina takođe mora biti saslušana – a biće na oprezu ako Tramp pokuša da se vrati na mirovni plan koji bi ispunio ruske zahtjeve da zadrže svu zauzetu teritoriju i da se članstvo Ukrajine u NATO definitivno isključi.
Moskva već dugo pokušava da podstakne Trampov skepticizam prema ratu i izazove razdor između SAD i evropskih saveznika Ukrajine. Zato je bilo značajno što su evropski lideri bili uključeni u telefonski razgovor sa Trampom i Zelenskim u srijedu.
Stara hladnoratovska maksima predsjednika Ronalda Regana o odnosima s Moskvom – “Vjeruj, ali provjeri” – danas djeluje naivno s obzirom na Putinovu istoriju obmana. Zelenski je u srijedu dao prikladnije upozorenje: “Ključ je da se osigura da ne prevare nikoga u detaljima – ni nas ni Sjedinjene Države.“
Oznake: Donald Tramp, Vladimir Putin, zamka
