Region 09.01.2023.

Hrvatska kroz EU poziciju jača uticaj na zapadnom Balkanu

ČITANJE: 4 minute

Hrvatska bi mogla postati mnogo snažniji faktor na zapadnom Balkanu, a ulazak te zemlje u Šengen i evrozonu samo je još jedan korak jačanja pozicije Zagreba u regionu.

Više diplomata s kojima smo razgovarali u proteklih nekoliko mjeseci dijeli mišljenje da će Zagreb ojačati svoj uticaj u regionu i da se to već vidi time što je Hrvatska uspjela da u BiH progura neke od svojih najvažnijih ciljeva, poput Izbornog zakona.

“Brisel je već neko vrijeme bio saglasan sa Zagrebom, ali tek kada se Amerika uključila, tek tada se to moglo realizovati u praksi”, rekao nam je jedan diplomata koji je mišljenja da je veliku ulogu u tome odigrao Zoran Milanović, hrvatski predsjednik, koji je Vladu Hrvatske natjerao da se jače angažuje u BiH. Istovremeno, očigledno je da je Andrej Plenković, hrvatski premijer i čovjek s dugogodišnjim odličnim vezama u Briselu, mogao otvoriti sva vrata u Briselu kada su u pitanju hrvatski interesi u BiH i regionu. Neki ga čak vide kao mogućeg nasljednika predsjednika Evropske komisije nakon isteka mandata, ili ako ne to, onda kao važan i uticajan faktor u Briselu u narednoj komisiji.

Jedan bivši američki diplomata nam je rekao da je mnogo karijernih američkih diplomata, koji su karijeru sticali tokom balkanskih ratova i bili upoznati s događajima na zapadnom Balkanu i u BiH, razočarano napustilo Stejt department tokom predsjedovanja Donalda Trampa, i da je u tom periodu došlo do vidljive promjene američke spoljne politike, jer su na ključne pozicije došli novi ljudi s drugačijim pristupom politici, posebno u Trampovom okruženju, dok se dio diplomata prilagodio novim okolnostima. Očigledno je, takođe, da je Trampova politika u velikoj mjeri nastavljena nakon što je Džo Bajden postao predsjednik. Naši sagovornici ističu da je Bajdenova administracija nastavila Trampov strogi kurs prema Kini, a da je napad Rusije na Ukrajinu pojačao već postojeći antiruski sentiment u Vašingtonu, posebno jer vjeruju da je Rusija pomagala Trampu da dođe na vlast.

Hrvatska, čija se Vlada pokazala da stoji čvrsto uz NATO, sada uživa veliki ugled i u Briselu i Vašingtonu, a Hrvatska će, kao važna kreatorka spoljne politike EU, uticati na buduće odluke Brisela kada su u pitanju BiH i region.

Međutim, jačanje Hrvatske u regionu ne znači da će EU i SAD voditi antibošnjačku ili antisrpsku politiku, posebno jer Amerika ne želi da se u regionu nastave etničke tenzije za koje smatraju da pomažu Rusiji i Kini koje oni vide kao rivale u regionu.

Americi je očigledno stalo da riješi kosovski problem, a i da Srbi nešto dobiju, kao i da u BiH i Srbi i Bošnjaci nemaju razloga za nezadovoljstvo.

Analitičari s kojima smo razgovarali smatraju da bi cijela BiH trebalo da razvija što je moguće bolje odnose sa Zagrebom, ali ne slažu se svi s ocjenom da uticaj Zagreba znatno jača.

Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, za “Nezavisne” kaže da ne vidi značajno jačanje uticaja Zagreba u BiH, i da to potkrepljuje kvarenjem odnosa između dva sestrinska HDZ-a. On kaže da je Plenković izvršio pritisak na HDZ BiH da uđe u formiranje vlasti, iako je, kako kaže, i dalje neizvjesno hoće li se nova vlast formirati.

“Ja to ne bih nazvao nešto bitno jačim uticajem Hrvatske na situaciju u BiH, samo možda malo drugačijim”, smatra on.

Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne” da se uticaj Hrvatske na BiH višestruko povećava, prvenstveno preko njenog članstva u EU.

“EU od Hrvatske traži da bude primjer koji će ostale zemlje regiona da slijede. S druge strane, ni Hrvatska sebe nije izuzela iz partnerskog odnosa sa zemljama zapadnog Balkana, tako da i to možemo uzeti kao način na koji može ostvariti uticaj. Drugo, hrvatska politika u odnosu na hrvatsko nacionalno pitanje u BiH je takođe čini zainteresovanom da se angažuje u regionu”, naglasio je on.

I Latal i Šolaja smatraju da je inicijativa za izmjenama Izbornog zakona prvenstveno došla iz Vašingtona i da Zagreb u tome nije igrao veliku ulogu. Šolaja kaže da Amerika u BiH brani svoju poziciju i da je pogrešno neke odluke koje ona donosi pripisivati trenutnim odnosima.

(A.M.)