Hrvatska ukida popis stanovnika

Hrvatska vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor Prijedlog zakona o Centralnom registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za sprovođenjem popisa stanovništva, a u registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od juna 2026, prenijeli su hrvatski mediji.

“Novi zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je na sjednici vlade Andrej Plenković, hrvatski premijer.

Zakonom će se urediti Centralni registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sistema i drugih nadležnih tijela, a vodiće ga Ministarstvo finansija, Poreska uprava, prenosi Index.

“U registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila uređena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je Marko Primorac, hrvatski ministar finansija.

Sadržavaće podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o domaćinstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o domaćinstvima i njihovim obilježjima.

Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, sprovođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.

U posebnom dijelu registar može sadržavati i podatke dobijene na osnovu podnesenih dobrovoljnih izjava o vanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i maternjem jeziku, o nacionalnosti.

Primorac je rekao da će njegovim formiranjem prestati potreba za popisom stanovništva i da su sredstva za sprovođenje Zakona obezbijeđena u državnom budžetu od 12,8 miliona evra bez PDV-a. Dodao je da će se registar uređivati postepeno tokom 2025, a puna primjena očekuje se od 1. juna 2026.

“Osnivanje registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istakao je ministar i dodao da će se prikupljanje i obrada ličnih podataka sprovoditi u skladu sa propisima koji uređuju zaštitu ličnih podataka.

“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršilaca i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje sprovođenja ostavinskih postupaka. Prema podacima iz registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je Primorac.

Naglasio je da će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje lične podatke i tražiti potvrde.