Region 14.10.2020.

Hrvatski svjetski kongres tužio rediteljku Danu Budisavljević, smatraju da je “oklevetala” NDH

ČITANJE: 2 minute

Protiv rediteljke Dane Budisavljević hrvatska nevladina organizacija Hrvatski svetski kongres podnela je krivičnu prijavu tvrdeći da je u njenom filmu „Dnevnik Diane Budisavljević” prikazala „niz neistina i laži”.

Rediteljka je rekla da nije upoznata sa prijavom, niti da će na te tvrdnje da odgovara, jer smatra da se Hrvatski svetski kongres promoviše napadom na nju.

„Za tu „krivičnu prijavu” Hrvatskog svetskog kongresa ne znamo ni kome je podneta, ni šta znači. Nećemo reagovati, jer mislimo da se radi o promociji te institucije”, kaže Dana Budisavljević.

Sve je to krajnje nevešto sročeno, a očigledno je, kaže rediteljka, želja te organizacije da se vrši pritisak na nastavnike kako se film o Diani Budisavljević ne bi prikazivao u hrvatskim školama, piše Politika.

„Radi se o pokušaju zastrašivanja, ali tu „tužbu” niko nije baš uzeo ozbiljno, pa hrvatski mediji do sada o tome nisu uopšte ni pisali”, dodaje Budisavljević. Rediteljka podseća da se film i dalje prikazuje u školama u kojima nastavnici sami odluče da bude prikazan i niko ne vrši pritisak na njih. „Meni je simptomatično da ovi pritisci dolaze od ljudi iz hrvatske dijaspore, koji godinama ne žive u Hrvatskoj”, dodaje Dana Budisavljević.

U tužbi, Hrvatski svetski kongres, koji tvrdi da je član Ujedinjenih nacija, kaže „da u filmu nije rečeno kako je Diana Budisavljević spasavala kozaračku decu”. Oni čak tvrde da je ustaška vlast organizovala spasavanje dece, a da je to u filmu izostavljeno.

Rediteljki se spočitava i da je „izmišljeno nasilje policijskih agenata u stanu Diane Budisavljević”, a brani se i uloga zloglasnog zapovednika Ustaške nadzorne službe (UNS) Eugena Kvaternika.

Igrano-dokumentarni film iz 2019. koji je doživeo veliki uspeh na festivalima i u bioskopima širom regiona, i bio apsolutni pobednik Pulskog filmskog festivala, sa šest osvojenih priznanja, istinita je priča o državljanki austrijskog porekla udatoj za lekara pravoslavne veroispovesti u Zagrebu, koja je za vreme Drugog svetskog rata sigurne smrti spasila više od 10.000 srpske dece iz NDH logora.

(SB/banjaluka.net)