Vijesti 20.02.2016.

I Davutoglu na otvaranju Ferhadije u Banjaluci

ČITANJE: 2 minute
ferhadija
Banjalučka Ferhadija biće otvorena 7. maja ove godine. Odlučeno je to u petak u Rijasetu Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

Pored velikog broja vjernika, na svečanosti se očekuju prijatelji iz svih zemalja svijeta koje su pratile tok obnove i učestvovale u njemu, predstavnici vlada SAD, Velike Britanije, Evropske unije, ali i Republike Turske, koji najavljuju dolazak delegacije s premijerom Ahmetom Davutogluom na čelu.

U naredna 74 dana do svečanosti uslijediće organizacija događaja, koji će, dakle, pored vjerskog i kulturno-istorijskog, imati i međunarodni značaj.

– Među gostima su i Valentin Incko, visoki predstavnik, diplomate Francuske, Austrije, Turske, te svi akreditovani ambasadori u BiH. Naravno, tu su i naše komšije, predstavnici vlada Srbije i Hrvatske, domaći bh. zvaničnici, iz RS, FBiH i Savjeta ministara BiH. Očekujemo da na taj dan Banjaluka bude u centru pažnje, a broj zvanica je teško procijeniti- napomenuo je za “Nezavisne” Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki.

U iščekivanju ovog datuma, međutim, od administrativnih i tehničkih priprema simbolika ponovnog rođenja Ferhadije u Banjaluci mnogo je značajnija. Istinska je to nada svih onih koji su prethodnih 15 godina, u traganju za njenim miniranim kamenom, pronalazili i bolje sebe, obnavljajući zidove, gradili prekinute odnose, vjerujući da će ovog puta temelji čovjeka biti neuništivi!

– Mi želimo da otvorimo Ferhadiju na Dan džamija, odnosno da se ona vrati gradu na Vrbasu na dan kada je i srušena. Želimo zahvaliti svim dobrim ljudima koji su radili na tome da ona ponovo obasja Banjaluku i poželjeti da iz njenog primjera izvučemo svi pouku, damo sebi zavjet da nikada ne smijemo dozvoliti sebi da u bilo kojim okolnostima povrijedimo svetost sakralnog objekta, bez obzira na to kojoj konfesiji i vjerskoj zajednici pripadao- poruka je muftije Kozlića.

Ferhadija je minirana 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta organizovano odvezeni na obližnje deponije, a zatim su na isti datum 2001. godine vandali nasiljem spriječili postavljanje kamena temeljca za njenu obnovu i tom prilikom od posljedica je preminuo vjernik Murat Badić.

Vrata jednog od najljepših vjerskih objekata na Balkanu, savrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, već su otvorena za vjernike i turiste. I danas je ovaj kompleks izuzetne arhitektonske i umjetničke ljepote, sa šadrvanom, 12 česmi lula, rađenih rukama marokanskih stručnjaka, odnosno 28 saradnika i preko 120 kooperanata.

Armin Džindo, Banjalučanin, kaže da je Ferhadija na ličnom planu simbol sjećanja, uspomena i veliki dio života, a zatim podsjeća i na kulturološke vrijednosti građevine podignute prije 436 godina. Jer, domaći su majstori, uz nadzor voditelja građenja mimara Sinana, a po izričitoj želji Ferhad-paše Sokolovića, izgradili Ferhadiju 1590. godine za 30.000 dukata, koje je dobio od otkupa Volfa, sina barona Herberta Auersperga.

(NN)