I muškarci brinu o svom zdravlju: Obilježavamo movember – mjesec borbe protiv raka testisa i prostate

Novembar je u svijetu posvećen borbi protiv karcinoma prostate i testisa i idealna je prilika da zajedno podignemo svijest o raku prostate i testisa, o prevenciji i značaju ranog otkrivanja ovih bolesti.

Kako bi podržali borbu protiv ovih bolesti i doprinijeli povećanju svijesti o važnosti preventivnih pregleda u očuvanju zdravlja Alfalab Biomedica laboratorije napravile su paket za muškarce, sa popustom od 40% na najznačajnije analize u otkrivanju ovih bolesti.

A evo i sedam stvari koje treba da znate o raku prostate i testisa:

1. Što ste stariji, veća je vjerovatnoća da ćete dobiti rak prostate. Rak prostate se najčešće nalazi kod muškaraca u 60-im godinama.

2. Muškarci bi trebalo da počnu sa redovnim pregledima za rak prostate u dobi od 50 godina.

3. Tumori prostate imaju tendenciju da rastu sporo. Mnogo puta će tumor prostate rasti sporo. Dok se neki karcinomi prostate mogu širiti po cijelom tijelu, mnogi tumori ne. Većini muškaraca je potreban samo lokalizovan tretman prostate.

4. Prosječna starost dijagnoze raka testisa je oko 33 godine. Redovni samopregledi su važni u proaktivnom skriningu za rak testisa. U medicinskoj zajednici preporučujemo muškarcima od 15 godina da počnu da obavljaju samopregled jednom mjesečno.

5. Ako se otkrije dovoljno rano, rak testisa se često može prilično lako liječiti.

6. Stopa incidencije raka testisa raste.

7. Masa ne znači uvijek rak. Kao i kod drugih karcinoma, samo zato što je pronađena kvržica ili masa ne znači da će biti kancerogena.

Koja je uloga tumorskih markera u dijagnostici i liječenju raka testisa i prostate, otkriva nam dr Sanja Kalamanda Ivanjak.

“Tumorski markeri su supstance koje proizvode ćelije raka ili tijelo kao odgovor na rak. Ti se markeri mogu otkriti u krvi, urinu ili uzorcima tkiva, a njihova prisutnost ili odsutnost može pružiti važne informacije o dijagnozi i liječenju raka. Postoje različite vrste tumorskih markera, a mogu se klasifikovati u dvije kategorije: dijagnostički i prognostički markeri. Dijagnostički markeri služe za otkrivanje prisutnosti raka, dok prognostički markeri daju informacije o vjerovatnom toku i ishodu bolesti”, kaže dr Kalamanda Ivanjak.

Prema njenim riječima, rak testisa relativno je rijedak oblik raka koji prvenstveno pogađa mlade muškarce.

“Najčešće korišteni tumorski markeri u dijagnostici i liječenju raka testisa su alfa-fetoprotein (AFP), humani horionski gonadotropin (HCG) i laktat dehidrogenaza (LDH). AFP je protein koji proizvode neke ćelije raka testisa, dok je HCG hormon koji proizvode tumori zametnih ćelija testisa i jajnika. LDH je enzim koji se oslobađa kada su ćelije oštećene ili uništene, a povišen nivo LDH može ukazivati ​​na prisutnost raka. Ti se tumorski markeri mogu koristiti za praćenje odgovora na liječenje i otkrivanje bilo kakvog ponovnog pojavljivanja bolesti”, navodi dr Kalamanda Ivanjak.

Ona ističe da je rak prostate jedan od najčešćih oblika raka u muškaraca, a obično se dijagnostikuje kombinacijom fizičkog pregleda, slikovnih pretraga i krvnih pretraga.

“Najčešće korišteni tumorski marker za rak prostate je prostata-specifični antigen (PSA). PSA je protein koji proizvodi prostata, a povišene koncentracije PSA u krvi mogu ukazivati ​​na prisutnost raka prostate. Međutim, PSA nije konačan dijagnostički alat, te su potrebna daljnja testiranja, poput biopsije, kako bi se potvrdila prisutnost raka. Rak prostate može povećati nivo PSA, ali i druga stanja. To uključuje uvećanu prostatu, prostatitis i starenje. U stvari, studije su pokazale da oko 75% muškaraca sa povišenim PSA nema rak prostate”, kaže dr Kalamanda Ivanjak.

Da bi utvrdili koji muškarci zaista imaju rak, a koji ne, ljekari tradicionalno vrše biopsiju. Podvrgavanje biopsiji, navodi dr Kalamanda Ivanjak, nije tako traumatično kao operacija, ali izaziva nelagodnost i može izazvati anksioznost.

“Umjesto da svakoga ko ima povišen PSA podvrgnu biopsiji, neki urolozi mjere slobodni PSA.  Ukoliko je ukupan PSA viši od gornje granice normale, a indeks odnosa free PSA/PSA veći od 0.25 onda je najverovatnije to posljedica benignog uvećanja prostate. Ako je ukupan PSA viši od gornje granice normale, a indeks manji od 0.15 najvjerovatnije je u pitanju karcinom prostate. Drugi tumorski markeri koji se mogu koristiti u dijagnostici i liječenju raka prostate uključuju karcinoembrionalni antigen (CEA) i humanu peptidazu 2 (hK2) povezanu s kalikreinom. Ovi markeri mogu pružiti važne informacije o agresivnosti raka i vjerovatnom odgovoru na liječenje”, kaže dr Kalamanda Ivanjak.

Brinite o vašem zdravlju! Posjetite neku od poslovnica Alfalab laboratorija i po povoljnim cijenama uradite najznačajnije analize u otkrivanju karcinoma testisa i prostate.