Ide li Srbija ka nuklearnoj energiji?

U Briselu je počeo prvi Samit o nuklearnoj energiji na kojem svjetski lideri i autoriteti iz te oblasti razmatraju značaj nukelarne energije u rješvanju klimatskih promjena, a među njima je i Srbija, koja u posljednje vrijeme sve glasnije govori o potrebi za nuklearnom energijom.

Inače, nakon havarije u Černobilu, Srbija je zakonom zabranila gradnju nuklearnih elektrana, što je, ispostaviće se kansije, bila greška. Nuklearna energija danas se vraća na velika vrata. Ipak, u svijetu je primjetna polarizacija i po tom osnovu. S jedne strane su oni koji zagovaraju tu vrstu energije, a s druge oni koji tvrde da je nesigurna i skupa.

Kakva je situacija sa nuklearnom energijom najbolje oslivkava činjenica da se recimo nuklearne elektrane grade u Finskoj, Slovačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji dok je s druge strane Njemačka prošle godine ugasila svoj posljednji nuklearni reaktor, pišu Nezavisne.

Nikls Hene iz njemačkog Instituta za novu klimu smatra da su nove nuklearne elektrane koje se trenutno grade nevjerovatno skupe.

“Nisu isplative. Mislim da su oni koji se fokusiraju na nuklearnu energiju na pogrešnom putu, jer ona nije rješenje i nije kompatibilna sa obnovljivim izvorima energije”, rekao je Hene, a prenosi RTS.

S druge strane Jens Špan, bivši ministar zdravlja Njemačke i član Bundestaga tvrdi da je Njemačka išla pogrešnim redosljedom.

“Trebalo je prvo da ukinemo energiju uglja, a zatim nuklearnu energiju. Tako bi smo postigli bolje klimatske ciljeve”, rekao je Špan.

Trenutno u svijetu je aktivno 396 nuklearki, a gotovo polovina ih se nalazi u Evropi. U izgradnji je njih 30, a u pripremi tri puta više, što dovoljno govori da će nuklearna energija oblikovati budućnost.

“Danas je važno da mi razumemo u kolikom smo zaostatku i kako smo pogrešne odluke donosili u prethodnih 35 i 40 godina i zanačj koji se pridaje ovom samitu nama ukazuje na to koliko će nam struja nedostajati u budućnosti. Da to pojednostavimo – bez nuklearne energije mi nećemo biti u stanju da preživimo i dolazak veštačke inteligencije, ni električnih automobila”, rekao je Aleksnadar Vučić, predsjednik Srbije u Briselu.

Ipak, Srbija, prvo treba da izmjeni zakon i ukine moratorijum, pa tek onda da krene u priču o izgradnji nuklearne energije. Osim toga, neophodno je riješiti i pitanje sirovina, zatim skladištenja otpada, a među njavažnijim je školovanje stručnjaka. Takođe, neophodno je promijeniti negativan stav javnosti o nuklearnoj energiji, i prema mišljenju stručnjaka, Srbija je najmanje deceniju daleko od vlastitog nuklearnog reaktora.

Za razliku od Srbije, njeni susjedi već decenijama koriste nuklearnu energiju. Hrvatska, zajedno sa Slovenijom preko Nuklearne elektrane Krško obezbjeđuje dio struje, dok Mađarska preko Nuklearne elektrane Paksi koja je smještena na Dunavu obezbjeđuje čak 43 posto struje za vlastite potrebe. I Bugari, značajnu količinu električne energije obezbjeđuju preko Nukelarne elektrane Kozloduj. I Bugarska i Mađarska sa ruskim “Rosatom” dogovorili su gradnju novih kapaciteta, a zanimljivo je da ruska nuklearna tehnologija trenutno nije pod značajnijim sankcijama.