IMA DVA POKUŠAJA DA POGODI: Zaboravio šifru za račun na kojem ima 200 miliona eura u bitcoinu

Stefan Thomas, njemački programer koji živi u San Franciscu, ima još samo dva pokušaja da pogodi lozinku za svoj račun na kojem ima 7002 bitcoina (koji trenutno vrijede oko 200 miliona eura), piše New York Times.

Lozinka će mu omogućiti da otključa mali USB stick, poznat kao IronKey, koji sadrži privatne ključeve digitalnog novčanika u kojem se nalaze 7002 bitcoina. Iako je cijena bitcoina u ponedjeljak naglo pala, ona je i dalje veća za više od 50 posto u odnosu na prije samo mjesec dana, kad je prvi put premašila 20 hiljada dolara.

No problem je u tome što je Thomas prije nekoliko godina izgubio papirić na koji je zapisao šifru za svoj IronKey, koji korisniku daje 10 pokušaja da ukuca točnu lozinku prije šifriranja sadržaja zauvijek. Otad, pokušao je osam puta – i nije imao sreće.

“Samo bih ležao u krevetu i razmišljao o tome”, rekao je. “Zatim bih otišao do računala s nekom novom strategijom, i to ne bi uspjelo, i opet bih bio očajan.”

Instant bogataši

Bitcoin, iako volatilan, mnoge je obogatio u vrlo kratkom vremenu, čak i dok pandemija koronavirusa uništava svjetsku ekonomiju.

No neobična priroda kriptovalute, necentralizirane digitalne valute, značila je i da su mnogi ostali bez svojih bitcoina kao rezultat izgubljenih ili zaboravljenih lozinki pa su ostali nemoćni gledati kako mu cijena naglo raste i pada, ne mogavši unovčiti svoje digitalno bogatstvo.

Od postojećih 18.5 miliona bitcoina, čini se da je oko 20 posto u izgubljenim ili na drugi način nedostupnim novčanicima, prema podacima tvrtke za kriptovalute Chainalysis. Wallet Recovery Services, tvrtka koja pomaže u pronalaženju izgubljenih digitalnih ključeva, priopćila je da je dnevno dobivala 70 zahtjeva ljudi koji su željeli pomoć u povratku svog bogatstva, tri puta više nego prije mjesec dana.

Vlasnici bitcoina koji ne mogu pristupiti svojim novčanicima svjedočili su o svojim frustracijama dok su pokušavali pristupiti svom bogatstvu. Mnogi od njih vlasnici su bitcoina još od ranih dana kriptovalute, još otprije deset godina, kad nitko nije vjerovao da će tokeni išta, a kamoli toliko vrijediti.

“Tijekom godina rekao bih da sam proveo stotine sati pokušavajući ući u te novčanike”, rekao je Brad Yasar, poduzetnik u Los Angelesu koji ima nekoliko stolnih računala koja sadrže hiljade bitcoina koje je stvorio ili iskopao tijekom ranih dana tehnologije. Iako ti bitcoini sad vrijede stotine milijuna dolara, on je prije više godina izgubio lozinke, a hard diskove koji ih sadrže stavio je u vakuumski zatvorene vrećice, daleko od očiju.

“Ne želim da me svaki dan podsjećaju da je ovo što imam djelić onoga što sam mogao imati, a što sam izgubio”, rekao je.

Decentralizirana valuta

Takvi slučajevi oštar su podsjetnik na neobičnu tehnološku podlogu bitcoina, koja ga izdvaja od normalnog novca i daje mu neke od njegovih najhvaljenijih kvaliteta, ali i najrizičnijih. Uz tradicionalne bankovne račune i internetske novčanike, banke poput Wells Fargo i druge financijske tvrtke poput PayPala mogu ljudima pružiti lozinke za svoje račune ili im resetirati izgubljene lozinke.

No bitcoin nema tvrtku koja pruža ili pohranjuje lozinke. Tvorac virtualne valute, već sad legendarni Satoshi Nakamoto, rekao je da je središnja ideja bitcoina bila dopustiti bilo kome na svijetu da otvori digitalni bankovni račun i drži novac na način koji nijedna vlada ne može spriječiti ili regulirati.

To je omogućeno strukturom bitcoina, kojim upravlja mreža računala dok softver uključuje složeni algoritam koji omogućuje stvaranje adrese i pridruženog privatnog ključa, koji zna samo osoba koja je stvorila novčanik.

Softver također omogućava bitcoin mreži da potvrdi točnost lozinke kako bi se omogućile transakcije, a da sama ne vidi ili ne zna lozinku. Ukratko, sustav omogućava svima da otvore bitcoin novčanik bez potrebe da se registriraju u financijskoj instituciji ili prođu bilo kakvu provjeru identiteta.

To je učinilo bitcoin popularnim među kriminalcima, koji novac mogu koristiti ne otkrivajući svoj identitet. Također je privukao ljude u zemljama poput Kine i Venezuele, gdje su autoritarne vlade poznate po gašenju tradicionalnih bankovnih računa.

Izgubljene lozinke

No, struktura ovog sustava nije uzimala u obzir koliko ljudi mogu biti loši u pamćenju i osiguranju svojih lozinki.

“Čak ni sofisticirani investitori nisu u potpunosti sposobni upravljati bilo kakvim privatnim ključevima”, rekao je Diogo Monica, suosnivač start-upa zvanog Anchorage, koji pomaže tvrtkama u sigurnosti kriptovaluta. Monica je pokrenuo tvrtku 2017. godine, nakon što je pomogao hedge fondu povratiti pristup jednom od svojih bitcoin novčanika.

Programer Stefan Thomas kaže kako ga je bitcoin privukao djelomično zato što je izvan kontrole države ili tvrtke. Još 2011. godine, kad je živio u Švicarskoj, kao rani fanatik kriptovaluta, dobio je 7002 bitcoina kao nagradu za izradu animiranog videa “Što je bitcoin?” koji je mnoge ljude upoznao s tom tehnologijom.

Te je godine i izgubio digitalne ključeve novčanika u kojem se nalazio bitcoin. Otad je bitcoin eksplodirao, no kako nije mogao do svog novca, Thomas više ne vjeruje da bi svaki čovjek trebao biti svoja vlastita banka te držati svoj novac podalje od institucija.

“Cijela ova ideja da budete vlastita banka – dopustite mi da to kažem ovako: Izrađujete li sami cipele?” rekao je. “Razlog zašto imamo banke je taj što se ne želimo baviti svim onim stvarima koje banke rade.”

I mnogi drugi zagovornici bitcoina shvatili su teškoće bivanja vlastitom bankom. Neki su posao čuvanja bitcoina outsourceali start-upovima i mjenjačnicama koje čuvaju privatne ključeve.

(index.hr)