Imovina pripada entitetima, a ne BiH

PIŠE: Dr Milan Blagojević

Poduhvat koji su ovih dana preduzeli članovi Predsjedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, kojim žele da u svojstvu članova Predsjedništva podnesu prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini, nema utemeljenje u Ustavu BiH i Aneksu 2 Dejtonskog sporazuma.

Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma ugovorena je, snagom pravno valjanog i verifikovanog međunarodnog ugovora, granica između Republike Srpske i Federacije BiH. Time je izvršena podjela teritorije između ova dva subjekta, što u pravnom smislu znači da teritorija koja je tom podjelom pripala Republici Srpskoj jeste njena imovina, kao i sve što se nalazi na toj teritoriji, isključujući naravno privatnu imovinu, kao što su npr. privatne kuće, stanovi i slično koji su privatno vlasništvo. Isto to vrijedi i za onaj dio teritorije koji je Aneksom 2 pripao Federaciji BiH.

Tom činjenicom se jedino može objasniti da Ustav BiH nijednim svojim članom nije propisao da postoji tzv. državna imovina niti je Ustavom BiH propisano da BiH ima nadležnost da na bilo koji način uređuje to pitanje.

Nije to Ustavom BiH ni moglo biti propisano, kada je Aneksom 2 Dejtonskog sporazuma izvršena podjela teritorije i imovine tako da ona pripada isključivo entitetima, u omjeru 49% Republici Srpskoj i 51% Federaciji.

Dakle, nigdje u Dejtonskom sporazumu nema nijedne odredbe da imovina na bilo koji način pripada BiH. Time se može objasniti i činjenica da je Brčko distrikt kondominijum, tj. suvlasništvo Republike Srpske i Federacije, a ne i BiH.

Osim toga, prijedlog Bećirovića i Komšića je suprotan Ustavu BiH i zbog toga što prema tom ustavu Predsjedništvo BiH može predlagati samo one zakone za koje ima ustavnu nadležnost, kao što su zakoni iz oblasti spoljnih poslova, procedure zaključivanja međunarodnih ugovora i donošenja budžeta BiH. To su oblasti u kojima, prema Ustavu BiH, Predsjedništvo može predlagati Parlamentarnoj skupštini BiH zakone. Kako se vidi, nigdje među tim nadležnostima, Ustav BiH ne daje pravo Predsjedništvu BiH da predlaže donošenje zakona o tzv. državnoj imovini.

Pored toga, Bećirović i Komšić ne mogu ovaj prijedlog uputiti u parlamentarnu proceduru ukoliko protiv toga glasa srpski član Predsjedništva BiH, jer je članom 5.2d) Ustava BiH propisano da svaki član Predsjedništva koji se ne slaže sa bilo kojom odlukom ostala dva člana Predsjedništva može svaku takvu odluku proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta sa teritorije sa koje je izabran. Tada konačnu odluku u konkretnom slučaju donosi Narodna skupština Republike Srpske i ako ona dvotrećinskom većinom potvrdi veto srpskog člana Predsjedništva BiH, odluka ostala dva člana Predsjedništva BiH nema pravnog dejstva, tj. tada Bećirović i Komšić nemaju ni po tom osnovu ustavno pravo da upute navedeni prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH niti Parlament BiH može raspravljati o tom prijedlogu, jer mu to u toj situaciji zabranjuje Ustav BiH.

Na kraju, treba istaći da prema članu 3.4. Ustava BiH Predsjedništvo BiH jedino ima pravo da podstakne koordinaciju između Republike Srpske i Federacije u stvarima koje nisu nadležnost BiH, a jedna od tih stvari je i imovina jer ona nije nadležnost BiH. Međutim, ni u tom slučaju Predsjedništvo BiH nema pravo da preduzima takvu aktivnost ako se tome usprotivi jedan entitet.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno