Vijesti 18.03.2023.

IN MEMORIAM: Ovako je govorio i radio Slobodan Stanković

ČITANJE: 8 minuta

Slobodan Stanković, graditelj i vizionar, biznismen i osnivač jedne od najvećih regionalnih kompanija “Integral inženjering” iz Banjaluke, dobrotvor i humanista, preminuo je 7. februara ove godine u 74. godini.

O Slobodanu Stankoviću mnogo je pisano u medijima, a on je rijetko davao intervjue. Posljednji intervju dao je za portal Banjaluka.net u decembru 2021. godine, a sa Slobom je razgovarao Dragan Jerinić. Radi podsjećanja na čovjeka koji je obilježio jednu epohu u građevinarstvu našeg regiona i u dogovoru s porodicom Stanković, odlučili smo da objavimo intervju na 40 dana od njegove smrti.

Intervju prenosimo onako kako je tada Slobodan pričao, a podsjetio se od početaka osnivanja kompanije pa do regionalog lidera u niskogradnji. U razgovoru je pričao i o današnjim uslovima za biznis, o politici i izazovima koji su pred nama kao društvom.

“Integral inženjering’ je regionalna firma koja je počela prije više od trideset godina izgradnjom zgrada iz vladinog programa u Palama. U tom dijelu Republike Srpske smo radili tri-četiri godine i napravili značajane objekte.

– Najveći broj projekata realizovali smo tokom perioda takozvane postkonfliktne rekonstrukcije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, dakle u periodu od 1996. do 2007. godine. Nakon tog perioda u pravilu izvodimo manji broj projekata, ali znatno većih vrijednosti. Ukupna vrijednost izvedenih radova je oko 2,5 milijardi konvertibilnih maraka, odnosno oko 1,3 milijarde evra.

Kao što se može pretpostaviti, na dugačkom putu rasta i razvoja kompanije bilo je mnogo izazova i problema – u inženjerskom pristupu, u realizaciji projekta, u razvoju kadrova, u tehnološkom razvoju, u finansiranju, u održavanju konkurentnosti i slično. Održali smo se i postali jedna od cjenjenijih regionalnih firmi.

Danas “Integral” u pravilu učestvuje na međunarodno finansiranim projektima. Vrlo malo radimo za lokalne zajednice. Na taj način pomažemo i drugim, uslovno rečeno manjim, građevinskim kompanijama da posluju i da se razvijaju. Važno je da svi imaju posla”, pričao je Stanković.

Vremenom je “Integral” nadrastao lokalno tržište, izašao u regiju i postao velika regionalna kompanija.

STANKOVIĆ: Tako je. Mi smo regionalna firma koja radi u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Imamo ukupan godišnji prihod od oko 245 miliona KM. Već duži niz godina “Integral inženjering” slovi za najveću kompaniju u oblasti građevinarstva u BiH, kao i po vrijednosti godišnjeg izvoza od oko 90 miliona KM.

Kada smo nedavno razgovarali rekli ste da ste ostali na lokalnom tržištu da ne biste izdržali.

STANKOVIĆ: Kad kažem lokalno tržište, mislim na lokano finansirane i vođene infrastrukturne projekte. Da, ne bismo izdržali jer je dosta problematično plaćanje na ovakvim poslovima. U početku radeći za velike strane građevinske kompanije, a zatim radeći kao njihovi partneri, naučili smo šta znači biti profesionalan i međunarodno konkurentan. Nama odgovara kad se ponude šalju i otvaraju u Londonu i kad nadzor nad radovima vrše specijalizovne strane kompanije. Znači treba biti konkurentan, raditi kvalitetno, po standardnim procedurama, pa su i plaćanja redovna, a poslovanje predvidivo. Imamo 200 inženjera u firmi i uspijevamo da se nosimo s ovim izazovima.

Kada biste izdvajali projekte koje je “Integral” realizovao, na koje ste posebno ponosni?

STANKOVIĆ: Najdraži projekat je obezbjeđenje i stabilizacija kosina na panevropskom auto-putu E-75 prema Skoplju i Sofiji. Vrlo teška klizišta. To su bili “najžešći” inženjerski objekti. Trebalo je sanirati klizišta u dužini preko 10 kilometara. Tu je svašta bilo. To su najzahtjevniji građevinski objekti na kojima je “Integral” radio. Drugi je dovodni tunel za buduću hidroelektranu Dabar, preko 12 kilometara.

Spomenuli ste kako je pandemija uticala na ljude, odnose u firmi.

STANKOVIĆ: Sada je teško poslovati. Korona je promijenila određene karaktere, psihologije i obrasce ponašanja. Osjećamo posljedice preživljavanja korone, a te posljedice su nervoza, nestabilnost na jednom mjestu i stil života “daj danas, a sutra ćemo vidjeti kako ćemo”.

Mladi ljudi na osnovu saznanja preko televizije i preko društvenih mreža misle da je tamo negdje dobro, a za mjesec ili dva opet se javljaju meni. Platu svagdje moraš zaraditi. Socijalna dimenzija je važan dio “Integrala”. Naši radnici imaju djecu, kredite, a mi u “Integralu” vodimo računa i o tome. Imamo možda viška radnika trenutno, ali ne želimo da ih ostavimo bez radnog mjesta. “Integral” teži ka tome da bude lider u oblasti građevinarstva u regiji i, kao takav, nezaobilazan faktor dugoročnog socio-ekonomskog napretka svih država u kojima posluje.

U regiji je veliki problem radne snage…

STANKOVIĆ: Da, to svi znaju i osjećaju. “Integral”, pored radnika sa prostora bivše Jugoslavije, zapošljava Albance, Bugare i Gruzijce. Mislim da je ova balkanska priča o “mini-Šengenu” odlična stvar, jer mnogo izgubimo da dobijemo radne dozvole i boravak od tri mjeseca za radnike iz drugih država. U slučaju “mini-Šengena” s ličnom kartom moći će se vrlo brzo naći radnici koji nam odgovaraju ili nedostaju.

Koliko političke krize, poput aktuelne, štete biznisu?

STANKOVIĆ: Ogromna je kriza. Takva je i šteta po privredu. Pominju se i sankcije. Ne podržavam takav pristup. Sankcije su važan generator siromaštva i društvenih devijacija. Teret nose ljudi, porodice, djeca, koji nemaju veze s politikom. Politička pitanja treba rješavati politikom dijaloga. Posebno u ovakvoj državi.

Ovdje treba da se radi i gradi jer od toga se živi. Bosna i Hercegovina je lijepa i potencijalno bogata. Imamo poljoprivredu, šumarstvo, rudarstvo… Od nje treba napraviti Švajcarsku.

Uvijek je tu negdje bila i politika oko biznisa.

STANKOVIĆ: Slažem se donekle. U stvari, politika se bavi svim društvanim aktivnostima. Privreda, ili biznis, kako vi kažete, nije izuzetak. Mi stvaramo vrijednosti, zapošljavamo, plaćamo zakonske obaveze, važan smo faktor socio-ekonomskog razvoja društva. Stabilnosti ako hoćete. Ako se politika bavi privredom na način da poslujemo bolje, lakše i konkurentnije, smatram da je to poželjno. Naravno, vi aludirate na drugačiji interes politike za privredu. Tokom moje karijere promijenilo se mnogo premijera, predsjednika vlada, ministara. Vidio sam i naučio mnogo toga, zbog čega se ne bavim politikom, ali kao privrednik hoću da znam šta se dešava i u poziciji i u opoziciji. Zapošljavam inženjere i radnike od Slovenije do Sjeverne Makedonije, uključujući i sa Kosova i iz Albanije. Tu nema mjesta za negativnu stranu politike.

Kakav je Vaš odnos prema politici?

STANKOVIĆ: Na politiku gledam realno i objektivno. Narod koga izabere taj formira institucije i moram poštovati te institucije. Sve naše lidere koji su bili u vlasti i u institucijama sam poštovao. Ne mogu drugačije raditi, ne mogu raditi bez institucija. Često se previđa činjenica da su i privredna društva, bila ona mala, srednja ili velika, važene “institucije” ovog društva. S pravom očekujem, a i drugi privrednici, da naš rad i doprinos bude cijenjen i poštovan u jednakoj mjeri. Mi stvaramo vrijednost i imamo šta reći, predložiti. U mom slučaju, preko 40 godina sam u privredi i biznisu, a doživljavam da neki političari koji imaju manje godina života i bez dana radnog staža, na ozbiljnim mjestima, kao što je Narodna skupština, iznose neprovjerene i neistinite informacije, ocjenjuju i sude. To je štetno. “Integral” je izgubio oko 200 miliona KM posla zbog takvih istupa u parlamentu, koji nisu adekvatni, niti tačni. Nedostaje nam uzajamnog uvažavanja i napora da svako radi svoj posao, a ne tuđi, najbolje što može.

Sjećam se priče kada je izgrađen administrativni centar Vlade Republike Srpske. Svi su rekli – skupo, ali sada, kada je vraćen kredit, institucijama je ostao centar koji ima malo ko u regiji.

STANKOVIĆ: Mi smo to napravili i opremili za 1.800 evra po kvadratu. Kvalitetno i vrijedno. U to vrijeme imali smo dobre zanatlije na tržištu.
I danas slušam nekakve priče o sankcijama da se zaustavi desetak preduzeća koja donose porez, PDV i napredak u Republici Srpskoj. To bi bilo dosta loše i katastrofalno da se kakav-takav ekonomski tok zaustavi.

Ko pravi te spiskove? Neću ja da nagađam. Imam obavezu da isplatim plate svakog mjeseca jer 2.000 ljudi živi od toga.

Pojedine države Evropske unije najavljuje sankcije.

STANKOVIĆ: Koliko su sankcije produktivne? Mislim da nisu. Jer ako oni hoće da pomognu narodu u Bosni i Hecegovini, što će im sankcije. Privredne aktivnosti se usporavaju, radnici odlaze, porodice se razdvajaju, narod pati. Apsurd je u tome što sankcije navodno ciljaju visoku politiku, a završe na leđima privrednika i običnih građana. Tu postoji sistemski problem u pristupu.

Ne mislite ići u penziju?

STANKOVIĆ: Meni su 73 godine. Ne mislim u penziju, jer je veliki obim poslova u “Integralu” koji lagano mora da se prenosi na djecu. Ovo je dosta problematičan posao, radi se u tunelu, radi se na mostu dogodi se nešto, radnik se povrijedi, pogine… Dok ja mogu, radiću. Problem je što sam malo u kancelariji, uglavnom sam u autu. Mislim da će “Integral” još dugo raditi, ako mene ne bude na ovim poslovima. Možda ne u ovoliko velikim. Ali sigurno će raditi, imamo ogromnu mehanizaciju. To je to, vidjećemo kako će dalje ići.