Insajderski izvještaj uoči sastanka: “Putin je dobro pripremljen. Biće nemilosrdan”
Foto: Tanjug/AP
Donald Tramp kaže da će već nakon dva minuta susreta s Vladimirom Putinom na Aljasci tačno znati može li se sklopiti dogovor kako bi se okončao rat u Ukrajini. Za Ukrajince i Evropljane nad ovim se sastankom nadvija više od pukog daška Minhena, s obzirom na to da nijedna strana nije dobila pozivnicu za razgovore.
Adolf Hitler, Benito Musolini, Eduar Daladje i Nevil Čemberlen dogovorili su 1938. komadanje Čehoslovačke bez predstavnika češke vlade. Postoji zabrinutost da bi se to moglo ponoviti dok su Tramp i njegove pristalice MAGA pokreta zauzeti raspravama o “razmjenama teritorije” i kritikovanjem Volodimira Zelenskog jer tvrdi da mu ustav to onemogućava.
Zelenski tvrdi da se Rusija priprema za nove sukobe
Na drugom kraju pregovora je Putin, autokrata koji vjeruje da je Ukrajina fikcija i smrtna prijetnja njegovoj zemlji. The Telegraph je razgovarao s nizom bivših zvaničnika i diplomata koji imaju direktno iskustvo u razgovorima i s ruskim i s američkim predsjednikom.
Tramp je okarakterisao svoje ciljeve uoči sastanka kao priliku da pogleda u oči svom ruskom kolegi kako bi procijenio njegov plan za okončanje rata u Ukrajini. “Vidjeću šta on ima na umu”, rekao je novinarima američki predsjednik: “Možda odem i kažem srećno, i to će biti kraj”.
“Vjerovatno ću u prva dva minuta tačno znati može li se sklopiti dogovor ili ne”, izjavio je američki predsjednik u ponedjeljak. Ako je spreman odustati na i najmanji znak da Putin ne želi okončati rat – Zelenski kaže da se Rusija priprema za nove sukobe – šta onda Tramp želi?
Već dugo se smatra da Tramp očajnički želi Nobelovu nagradu za mir i da gaji posebnu ljutnju prema Baraku Obami, koji je ovu nagradu dobio samo osam mjeseci nakon početka svog prvog predsjedničkog mandata.
Tramp je samoproglašeni “predsjednik mira”
Norveški Nobelov odbor naveo je u obrazloženju Obamine “izvanredne napore na jačanju međunarodne diplomatije i saradnje među narodima”, što se činilo više vezanim uz Obamina obećanja kao međunarodnog vođe, nego uz njegova stvarna postignuća.
Tramp je samoproglašeni “predsjednik mira”. “Kao predsjednik, posredovao je u mirovnim pregovorima između Azerbajdžana i Jermenije, Kambodže i Tajlanda, Izraela i Irana, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Indije i Pakistana, Egipta i Etiopije, Srbije i Kosova, te kroz Abrahamove sporazume”, saopštila je Bijela kuća.
“Trump i Džej-Di Vens ne mare posebno za budućnost Ukrajine. Uvjeren sam da se Tramp zaista želi pozicionirati kao osoba koja je obezbijedila neku vrstu mira kako bi dobio Nobelovu nagradu za mir”, rekao je Anthony Gardner, nekadašnji ambasador SAD pri Evropskoj uniji.
Okončanje krvoprolića u Ukrajini moglo bi to omogućiti. Drugi kažu da traži još jedan dogovor koji bi mogao prodati kao demonstraciju poslovne vještine. Na istoku Ukrajine postoje značajna nalazišta rijetkih minerala. Ta teritorija je na pregovaračkom stolu, a Tramp je već krenuo po nju potpisivanjem sporazuma sa Zelenskim kako bi ih mogao eksploatisati.
U Putinovoj kancelariji u Kremlju stoji bista Katarine Velike. Značaj tog spomenika ne bi trebalo zanemariti. Kao najdugovječnija ruska vladarica, Katarina Velika uvela je zemlju u 18. vijek i tokom svoje vladavine udvostručila veličinu carstva.
Putin se upoređuje s Petrom Velikim
David Lidington, bivši zamjenik britanske premijerke, kaže da se Putin uspoređuje i s Petrom Velikim, nekim ko će obnoviti rusku veličinu i proširiti rusku teritoriju. A Putin će vjerovatno nastojati barem učvrstiti kontrolu nad ukrajinskom teritorijom koju su već zauzele njegove snage.
“Predsjednik Putin je tajnovit, dobro pripremljen i uvijek željan gurati argument koji potvrđuje njegove stavove, radije nego kompromis. On odražava stavove nekoga ko je dobro upoznat s igrama moći, obavještajnim i bezbjednosnim razmatranjima, a ne s transakcijskim, komercijalnim tipom pregovaračkog priručnika”, rekao je Margaritis Schinas, bivši potpredsjednik Europske komisije.
Prema Bobbyju McDonaghu, bivšem irskom ambasadoru u Ujedinjenom Kraljevstvu, Italiji i EU, Putin je potpuno predvidljiv: “Nemilosrdno i bezobzirno će slijediti svoju vrlo usko definisanu ideju ruskih interesa”.
Oni koji su dosad imali priliku pregovarati s njim kažu da će ruski predsjednik vjerovatno pokušati da stjera svog američkog kolegu u ćošak zahtijevajući da se struktura njihovog sastanka odvija na određeni način.
“Preferira sastanke strukturirane u dvije cjeline: prvo, s delegacijama i prevodiocima koji uglavnom služe kao publika koja sluša njegov stav o određenoj temi, obično začinjen agresivnim komentarima o onima koji misle drugačije; zatim, zatvoreniji – obično razgovor u četiri oka – razgovor čelnika u kojem može pokazati nešto prostora za otvorenost”, rekao je Schinas.
Kagebeovske vještine za manipulaciju Trampom
U potonjem dijelu sastanka Putin će pokušati iskoristiti i učvrstiti svaki manevarski prostor koji si je otvorio. “Putin će držati pogled na strateškom cilju. Tražiće prilike da umanji ekonomski pritisak na Rusiju i rusku privredu”, rekao je Lidington.
Svako popuštanje dalo bi Putinu značajnu pobjedu. John Bolton, bivši Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je za The Telegraph da će Putin upotrijebiti svoje kagebeovske vještine kako bi manipulisao američkim predsjednikom.
“Zato Putin zaista nije želio da tamo budu Zelenski ili Evropljani. Ne želi da Trampa ometaju svi ti drugi akteri. Putin će pokušati ponovo navesti Trampa da pomisli kako su opet prijatelji. Mislim da je Tramp razočaran što mu njegov prijatelj, tokom prvih šest mjeseci administracije, nije pomogao da postigne taj dogovor”, rekao je Bolton.
Prema Boltonu, Putin je manipulisao Trampom po pitanju Ukrajine zapravo od početka, pa i prije katastrofe sa Zelenskim u Ovalnoj kancelariji. Ruski predsjednik pokušaće ponovo pridobiti Trampa na svoju stranu, smatra Bolton.
“Ishod će u potpunosti zavisiti od toga hoće li se Tramp oduprijeti Putinovim potpuno neprihvatljivim zahtjevima”, dodao je McDonagh, misleći najprije na priznanje ruskog suvereniteta nad ukrajinskim regijama Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.
Trampove saradnike nije briga za Ukrajinu
Američkom predsjedniku je mnogo ugodnije konsultovati se sa svojim savjetnicima, ali to ne sluti dobro za Ukrajinu. Tulsi Gabbard, njegova šefica obavještajne službe, poznata je po tome da joj nije posebno stalo do Kijeva. Vance i Pete Hegseth, ministar odbrane, javno su iznijeli potrebu da Ukrajina preda teritoriju.
“Voli biti okružen svojim suradnicima i savjetnicima, pružajući im prostor za doprinos, ali ni pod kojim okolnostima marginu za odlučivanje”, rekao je Schinas. To znači da je malo vjerojatno da će američki predsjednik slušati europske čelnike.
Uoči petka postoji jedna nada među evropskim i ukrajinskim posmatračima. Da li je Tramp spreman da dozvoli da ga Putin osramoti? Hoće li pokušati oponašati Ronalda Regana, američkog predsjednika kojem se pripisuje slogan “Make America Great Again”?
“Mogući su neočekivani ishodi”
Julian King, posljednji britanski evropski komesar, kaže: “Mogući su neočekivani ishodi. Regan je u Rejkjaviku iznenadio svoje saveznike”. Mislio je na sastanak na vrhu iz 1986. između američkog predsjednika i Mihaila Gorbačova, koji je otvorio put okončanju Hladnog rata.
“Ali, kako se sastaju prvi put nakon godina, s Putinovim maksimalističkim pregovaranjem i Trampovom nepredvidljivošću, sve je moguće. Jedina potencijalna slamka spasa – Tramp neće htjeti izaći izgledajući kao budala”, zaključio je King, prenosi Index.
Oznake: Aljaska, Donald Tramp, Rusija, sastanak, Ukrajina, Vladimir Putin
