Instituti drastično snizili prognoze za njemačku privredu

Njemačka privreda stagniraće u 2024. godini, procjenjuju vodeći ekonomski instituti, drastično snizivši prognozu zbog visokih kamatnih stopa, slabe globalne potražnje i političke neizvjesnosti.

Najveća evropska privreda porašće u ovoj godini za 0,1 posto, pokazuju nove procjene instituta Ifo, DIW, IWH, IfW i RWI. Prošle jeseni prognozirali su da će aktivnost u 2024. porasti za 1,3 posto. Marginalno su pak snizili procjenu za iduću godinu, na 1,4 posto.

“Iako će oporavak vjerovatno krenuti od proljeća, rast u cjelini gledano neće baš biti jak”, rekao je Stefan Kooths, voditelj ekonomskih istraživanja pri Institutu za svjetsku privredu (IfW).

Privredna aktivnost trenutno je tek neznatno veća nego što je bila prije pandemije, budući da produktivnost stagnira, navode instituti u proljećnom izvještaju.

“I u domaćoj i u inostranoj privredi u posljednje vrijeme prevladavaju nepovoljni faktori”, navodi se u izvještaju.

Njemački izvoz pada, uprkos ubrzanoj globalnoj privrednoj aktivnosti, konstatuju, ukazujući na slabu potražnju za kapitalnim i intermedijarnim proizvodima, ključnim njemačkim izvoznim proizvodima. Tome valja dodati narušenu cjenovnu konkurentnost njemačkih dobara čija proizvodnja iziskuje veću potrošnju energije, dodali su.

Korporativna ulaganja trebalo bi da porastu u 2025. godini, ali će se vjerovatno zadržati na nivou iz 2017. zbog neizvjesnosti koja obavija ekonomsku politiku, ističu u izvještaju.

Ključna lična potrošnja

U ovoj će godini lična potrošnja postati najvažniji motor rasta privrede, a u idućoj godini trebalo bi je u toj ulozi zamijeni snažniji izvoz, navode instituti. Podsticaj potrošnji trebalo bi da bude slabija inflacija, koja bi u ovoj godini trebalo da klizne na 2,3 posto i na 1,8 posto u 2025.

Potrošnju bi trebalo da podrži i snažno tržište rada, smatraju instituti, dodajući da bi nezaposlenost ovog proljeća trebalotek neznatno da raste. U ovoj godini stopa nezaposlenosti vjerovatno će iznositi 5,8 posto i kliznuti na 5,5 posto u 2025.

U takvim bi uslovima plate trebalo realno da porastu tokom cijelog razdoblja obuhvaćenog istraživanjem i nadoknade gubitke iz 2022. i prve polovine 2023, navodi se u izvještaju.

Ali, nivo s kraja 2021, prije drastičnog skoka inflacije, trebalo bi da obezbijede tek u drugom tromjesečju 2025. godine, naglašavaju stručnjaci.

Ministarstvo privrede uključuje prognoze instituta u svoje projekcije. Vlada trenutno očekuje da će najveća evropska privreda ove godine rasti po stopi od 0,2 posto, snizivši takođe drastično prognozu koja je predviđala 1,3-postotni rast aktivnosti, podsjeća Reuters, prenosi Index.