Istražujemo: Kako strani tržni lanci guše domaće proizvođače

Domaći tržni lanci i proizvođači moraju se udružiti i zajedničkim snagama pokušati se izboriti za što dominantniji položaj na policama, kako bi se izborili sa inostranom konkurencijom koja masovno gura sopstvene proizvode, tvrde ekonomski stručnjaci i proizvođači.

U istraživanju, koje je proveo Banjaluka.net u razgovoru sa domaćim proizvođačima, oni su, pored brojnim otežavajućih faktora za poslovanje, suočeni sa ucjenama tržnih lanaca iz inostranstva koji, prema njihovom iskustvu, dominatano pokušavaju da stvore što povoljnije uslove za plasman robe iz njihovih matičnih država ili bolje rečeno njihovih povezanih preduzeća.

Kako ukazuju ekonomisti, nedavno preuzimanje tržnog lanca “Merator” od strane Ivice Todorića, vlasnica grupacije “Agrokor”, najilustrativniji je primjer takve prakse. Kako bi dokazala manju prisutnost slovenačke robe na policama bivšeg “Merkatora”, slovenačka državna televizija otišla je toliko daleko da je sa skrivenom kamerom istraživala prisutnost slovenačkih proizvoda nekadašnjem Merkator centar u Banjaluci, koji je od prošle godine u sastavu Konzuma.

Na policama su našli svega nekoliko slovenačkih proizvoda, ako se još mogu zvati slovenačkim, jer ih proizvode preduzeća u stranom vlasništvu.

Grabovac: Favorizovati i domaće lance, a ne samo robu

Saša Grabovac, izvršni direktor udruženja ekonomista “SVOT”, uvjeren je da rješenje ovog problema ne leži samo u promociji domaće robe – što se, istini za volju, radi već nekoliko godina – nego i u favorizovanju domaćih tržnih lanaca.

Po njemu, evidentno je da strani tržni centri predstavljaju izvozne platforme za proizvođače iz svojih zemalja, a kao ilustrativan primjer takve prakse izdvaja upravo “Konzum”.

– Ako uzmemo primjer “Konzuma”, koji je dio velike kompanije “Agrokor”, sve ono što proizvode u ovoj grupaciji, u “Konzumu” će, logično, imati najbolju poziciju na policama. To je, naprosto, činjenica – ukazuje Grabovac.

Kako bi situacija okrenula nabolje za domaću robu, Grabovac tvrdi da se rješenje mora potražiti u favorizovanju domaćih proizvoda kroz razne medijske kampanje.

– Pri tom, ne mislim samo da neko treba da kaže “kupujmo domaće”, nego kupujmo i u domaćim lancima jer na taj način potpomažemo i prodaju domaćih proizvoda. Kupovina domaćih proizvoda u domaćim lancima je najbolja za ekonomiju svake države, pa i naše. Uvjeren sam i da bi sami proizvođači trebali da se udruže i organizovano potenciraju tu temu u javnosti kako bi poboljšali sopstveni položaj – ističe Grabovac.

Marić: Strani favorizuju strano

Pero Marić, direktor prodaje u banjalučkoj “Vitaminci”, kaže za Banjaluka.net da je evidentna razlika u poslovnoj politici između domaćih i stranih tržnih centara. Svaki potrošač se, kako kaže, lako može uvjeriti da su domaći proizvodi u daleko manjoj mjeri zastupljeni na policama stranih tržnih centara.

– Činjenica je da se naši proizvođači mnogo teže izbore za svoje mjesto u stranom tržnom centru, nego nekim strani proizvođačima. Bez daljnjeg, ovo je veliki oproblem za većinu domaćih proizvođača – ističe Marić.

Slična iskustva imaju i u bijeljinskom “Spektar drinku”, mada i napominju da situaciju u tom smislu ipak nešto popravila u odnosu na ranije godine. Nebojša Jeftić, rukovodilac domaćeg tržišta u ovoj kompaniji tvrdi da ne mogu biti u potpunosti zadovoljni tretmanom naših proizvoda u velikim trgovačkim lancima.

– S druge strane, domaći lanci u većoj mjeri forsiraju našu robu i moramo da kažemo da smo relativno zadovoljni, ali u svakom slučaju i to bi trebalo da bude još povoljnije. Pored, akutni problem su rokovi plaćanja, što predstavlja ogromnu poteškoću za većinu domaćih proizvođača, a pogotovo kad su u pitanju preduzeća, poput našeg, vezana za otkup domaće sirovine i poljoprivrednih proizvoda – žali se Jeftić.

Privredna komora: Mijenjati svijest potrošača

Još prije nekoliko godina, Privredna komora RS pokrenula je kampanju promocije domaće proizvodnje, s ciljem da skrene pažnju potrošača na značaj kupovine domaće robe.

Iako su u Komori zadovoljni rezultatima tih nastojanja, ističu, ipak, da je to dugotrajan proces koji postojeće trendove ne može promijeniti preko noći.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore, naglašava za Banjaluka.net da je jedna od najznačajnijih aktivnosti u ovom projektu upravo povećanje zastupljenosti domaćih proizvoda na policama tržnih centara.

Međutim, on napominje i da sami domaći proizvodi moraju biti znatno prepoznatljiviji za same potrošače.

– Upravo s tim ciljem, u saradnji sa najvećim tržnim centrima, obilježili smo police sa domaći proizvodima kako bi potrošači mogli što lakše da ih nađu. Bez obzira na to, zastupljenost domaćih proizvoda nije na odgovarajućem nivou i morala bi biti znatno veća, ali to ne zavisi od nas, nego od dogovora između proizvođača i tržnih centara – naglašava Blagojević.

(Banjaluka.net)