Politika 29.08.2025.

Ivan Begić podnio Zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Centralne izborne komisije

ČITANJE: 4 minute

Kandidat za potpredsjednika Republike Srpske na Opštim izborima 2022. godine Ivan Begić podnio je Zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, kojom je utvrđeno da kandidat može biti isključivo iz reda srpskog naroda.

Zahtjeve koje je Begić naveo u dokumentu prenosimo u cjelini:

“Na osnovu člana VI/3(a) Ustava Bosne i Hercegovine, koji propisuje da Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučuje o pitanjima da li je zakon ili odredba zakona bilo kojeg entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i na osnovu člana 16. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojim je uređena procedura pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti, podnosim

ZAHTJEV ZA OCJENU USTAVNOSTI

Odluke o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske 05-1-07-1-751-1/25 od 28.8.2025. godine, kao i pratećih odluka proisteklih u vezi ili iz iste

Ovaj zahtjev se podnosi i u cilju zaštite načela ravnopravnosti građana iz člana II/4 Ustava BiH i člana I/2 Ustava BiH, kojim se Bosna i Hercegovina i entiteti obavezuju da će osigurati najviši nivo ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Podnosilac:

Ivan Begić, bivši kandidat za potpredsjednika Republike Srpske na Opštim izborima 2022. godine

Protiv:

Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine

Predmet:

Zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, kojom je utvrđeno da kandidat može biti isključivo iz reda srpskog naroda.

I. ČINJENIČNI NAVODI

1. Centralna izborna komisija BiH je dana 28.08.2025. godine donijela odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske broj 05-1-07-1-751-1/25, nakon što je utvrđen prestanak mandata prethodnog izabranog predsjednika.

2. Odlukom CIK-a određeno je da kandidat za predsjednika Republike Srpske može biti isključivo pripadnik srpskog naroda.

3. Ovakva odluka predstavlja direktnu i očiglednu diskriminaciju, jer isključuje pripadnike hrvatskog i bošnjačkog naroda, kao i ostale građane Bosne i Hercegovine.

4. Podsjećam da su i 2007. godine, kada su raspisani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske, izbori sprovedeni uz odredbu da kandidat može biti samo pripadnik srpskog naroda. Međutim, činjenica da je u prošlosti postojala slična praksa ne može biti pravni osnov za njeno ponavljanje, jer je diskriminacija zabranjena Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama. Pravo nikada ne smije da se zasniva na ranijim pogreškama, već na ustavnim i univerzalnim principima jednakosti.

5. Ako bi se slijedila logika “postojanja prakse”, onda bismo morali konstatovati da je i nacistička Njemačka pod Hitlerom imala pravnu praksu – ali to je bila praksa zasnovana na etničkoj i rasnoj diskriminaciji, koja je istorijski i pravno osuđena. Time želim ukazati da postojanje prakse nije isto što i postojanje prava.

II. PRAVNI OSNOV

1. Član II/4 Ustava BiH garantuje zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu, uključujući nacionalnu ili etničku pripadnost.

2.Član II/2 Ustava BiH propisuje da se prava i slobode iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda direktno primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad svim drugim pravom.

3. Član I/2 Ustava BiH propisuje da Bosna i Hercegovina i oba njena entiteta priznaju i osiguravaju najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

4. Član 1. Protokola br. 12 uz EKLJP, sastavni dio Ustava BiH, garantuje jednakost svih građana u ostvarivanju svojih prava.

5. Relevantna sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava – predmeti Sejdić i Finci, Zornić, Pilav – potvrđuje da etničko ograničavanje pasivnog biračkog prava (pravo da budete birani) predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava i sloboda.

III. PRAVNI ARGUMENTI

1. Odluka CIK-a uvodi etničku klauzulu koja je u direktnoj suprotnosti sa Ustavom BiH, Evropskom konvencijom i praksom ESLJP.

2. Činjenica da je slična praksa postojala 2007. godine ne može biti opravdanje. Naprotiv, ta odluka bila je jednako diskriminatorna i danas bi bila predmet osporavanja pred Ustavnim sudom BiH i međunarodnim institucijama, kada bi one u BiH radile po sili zakona, a ne po sili jačeg.

3. Pravo se mora zasnivati na Ustavu i međunarodnim standardima, a ne na diskriminatornim obrascima koji potkopavaju vladavinu prava.

4. Pozivanje na raniju praksu CIK-a ili entitetskih institucija, umjesto na Ustav i međunarodne norme, pravno je neodrživo i suštinski jednako argumentaciji koju su u prošlosti koristili autoritarni režimi, poput nacističkog u Njemačkoj, gdje je “pravna praksa” postojala, ali je bila duboko neustavna i neljudska.

IV. ZAHTJEV

Predlažem da Ustavni sud BiH:

1. Utvrdi da odluka CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, u dijelu u kojem se propisuje da kandidat mora biti pripadnik srpskog naroda, nije u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

2. Naloži Centralnoj izbornoj komisiji BiH da hitno izmijeni osporeni dio odluke i omogući kandidaturu svim građanima BiH pod jednakim uslovima, bez obzira na etničku pripadnost.

3. Odredi privremenu mjeru kojom se osporeni dio odluke stavlja van pravne snage do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH.

V. DOSTAVA NA ZNANJE

Centralna izborna komisija BiH

Ured visokog predstavnika (OHR)

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini”