IZ NAFTALINA Vrbaska banovina, “zemlja romantike”

U turističko-putopisnom članku iz 1937. godine Vrbaska banovina nazvana je “zemljom romantike”. U tekstu se navode i veliki turistički potencijali Banjaluke, Jajca, Bihaća, Glamoča…

List “Razvitak” iz 1937. godine piše o turizmu u Vrbaskoj banovini, jednoj od devet tadašnjih upravnih oblasti Kraljevine Jugoslavije, sa sjedištem u Banjaluci. Na početku teksta pod naslovom “Turizam i turistička mjesta u Vrbaskoj banovini” autor A. Dekaris piše da je “ogromni napredak tehnike za posljednjih nekoliko decenija omogućio čovjeku brza i jevtina putovanja”.

“Dok je prije 30-40 godina putovanje bilo skopčano sa velikim izdacima, naporima, dangubom pa čak i opasnostima, sa savremenim prometnim sredstvima čovjek putuje brzo, jevtino i ugodno. Razvojem civilizacije porastao je i promet stranaca. Ne putuje se samo radi zabave, već se putovanja vrše da se upoznaju pojedini krajevi i ljudi u svim njihovim životnim oblicima.

Savremen čovjek došao je do saznanja da nema toga umjetničkog pera koje bi moglo dočarati život jednog naroda, kraja ili zemlje u njegovoj sveukupnosti. Pero nam samo reprodukuje život u detaljima i presjecima, a u našoj svijesti ostaje prava slika samo onda kad smo vidjeli i osjetili”, navodi autor.

Ovaj putopisni članak je veoma zanimljiv stoga što, između ostalog, iznosi i danas prisutnu tezu o tome da stranci imaju uglavnom pogrešne predstave o balkanskim državama i narodima. Dekaris navodi da se mnogo puta lično osvjedočio “prilikom boravka u najcivilizovanijim zemljama Evrope” da su”pojedinci, vaspitani knjigama i novinskim izvještajima, imali sasvim čudno, posve netačne i nejasne predstave o našoj državi i narodu, kao i ostalim, naročito balkanskim državama i narodima”.

“Bilo radi razonode ili drugih razloga koji nukaju ljude na putovanje po raznim susjednim državama i prekomorskim kontinentima, promet stranaca raste iz godine u godinu, a značaju turizma kao privredne grane i nacionalne propagande posvećuje se najveća pažnja”, piše Dekaris. On naglašava da je za procvat turizma važno ispuniti određene uslove, a najvažniji činioci su prirodne ljepote, saobraćaj i hoteli, ujedno ističući i važnost istorijskih spomenika, etnografije, folklora te ljubaznosti domaćina.

Vrbaska banovina, navodi putopisac, bogata je i obdarena prirodnim ljepotama, a po “sklopu i raznolikosti terena, narodnim nošnjama i običajima, orijentalnom obilježju i istorijskim spomenicima predstavlja ZEMLJU ROMANTIKE svoje vrsti, koja je kao stvorena da privlači posjetioce željne da se nagledaju prirodnih ljepota i osobenosti stanovništva”.

Autor turizam ovog područja opisuje terminom “tranzitni”, naročito zbog toga što se posjetioci zadržavaju vrlo kratko, a sve je zato što ova oblast nema udobnih hotela i ostalih uslova zbog kojih bi se posjetioci duže zadržali u Vrbaskoj banovini.

Turizam prije 80 godina u Banjaluci, Jajcu, Glamoču…

Nadalje, autor se osvrće na turistička mjesta ove banovine. Prvo izdvaja Banjaluku koja “sa svojim prirodnim ljepotama, bujnom florom, istorijskim spomenicima, zdravstvenim i kulturnim ustanovama, toplim ljekovitim vrelima u Gornjem Šeheru i prvorazrednim hotelima” ispunjava uslove za razvoj turizma. Međutim, da bi turizam cvjetao, potrebno je urediti kupalište u Gornjem Šeheru, te kupatila na Vrbasu, smatra on.

Drugo mjesto u tekstu zauzima Jajce koje spada u “najromantičnija mjesta naše države”. “Rijetko se gdje na tako malenom komadiću zemlje sakupilo toliko prirodnih ljepota i istorijskih spomenika”, navodi autor, uz zaključak da bi Jajce trebalo da bude centar turizma Vrbaske banovine, a nije jer nema dobrih i udobnih hotela. Takođe, turistima bi trebalo omogućiti lakši prevoz, ribolov i vodeni sport.

U nastavku se spominje i Bihać, čiji najveći problem je nepostojanje hotela. “Jedino postoji nekoliko gostiona sa prenoćištem od kojih je najpoznatija Bosna”, piše Dekaris.

Sljedeća turistička destinacija je Glamoč. “Glamoč leži na nadmorskoj visini od 1000 metara. U najbližoj okolici nalaze se nepregledne šume crnogorice. Uz sam grad nalazi se opštinski park i šuma ‘Busija’ na površini od 18 hektara. Glamoč po svojim prirodnim ljepotama zauzima vidno mjesto u našem turizmu. Po svom položaju (udaljen 50 km zračne linije od Jadranske obale), privlači mnoge posjetioce sa primorja”, navodi autor teksta iz 1937. godine.

Pored navedenih, autor kao mjesta sa turističkim potencijalom navodi i Mrakovicu, Mlinište, Oštrelj, kao i banje Slatinu Ilidžu i Vrućicu kod Teslića.

Dekaris za kraj navodi nekoliko neophodnih koraka za brži procvat turizma – poboljšanje saobraćaja, podizanje parkova, kanalizacija, te otvaranje ugostiteljskih objekata. Tu su i vanjski uslovi, od kojih je najvažnija dobra reklama.

“Vrbaska banovina obiluje krajevima i mjestima koja ne zaostaju po svojim prirodnim ljepotama za mjestima koja su proglašena turističkim, ali pomanjkanja ostalih faktora ona su potpuno zaostala na tom polju. Skrajnje je vrijeme da se već jednom zaore na tom neuzoranom polju”, piše autor.

…….

(Članak “Turizam i turistička mjesta u Vrbaskoj banovini” autora Dr. A. Dekarisa objavljen je u listu “Razvitak”, br. 12, godina IV, 1937. godine. Tekst za Mondo.ba priredili su saradnica portala Aleksandra Savić i novinar Siniša Stanić)

(Mondo)

NAJBOLJI BIZNIS Nema krize za stanodavce u Banjaluci, uređene garsonjere 500 KM mjesečno

Iznajmljivanje stanova i dalje je ubedljivo najbolji biznisi u Banjaluci, bez obzira na to što svake godine ima sve manje studenata, jer podstanari su sve češće mladi bračni parovi. Gradilišta, nove zgrade, pa i cijela nova naselja, raspoređena su po cijeloj Banjaluci, a kranove možemo vidjeti na svakom ćošku. Sudeći po broju rasprodatih stanova niko

DO KRAJA AVGUSTA U NOVOM SJAJU Kuli u Kastelu vraćaju sjaj prohujalih vremena

Obnova dijela tvrđave Kastel napreduje punom parom, pa bi do kraja avgusta novim sjajem trebalo da zasija kula na ovom svjedoku prohujalih vremena. Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao da je rekonstrukcija ulazne kule, koja je izgorjela u požaru 2013. godine, završena prije mjesec. – Ojačani su zidovi gdje je to bilo

ODRŽAVANJE LOKALNIH PUTEVA Asfalt i za mještane Kuljana

Mještani Kuljana, jednog od najbrže rastućih prigradskih naselja, od danas će voziti znatno modernijom saobraćajnicom na pravcu prema Barlovcima. U okviru radova na investicionom održavanju lokalnih i nekategorisanih puteva, danas je položen novi sloj asfalta na putu Kuljani – Barlovci – Cerići. Prema podacima Odjeljenja za saobraćaj i puteve, sanirano je 500 metara ove saobraćajnice

PO PRVI PUT Grad Banjaluka neće finansirati nabavku energenata za Toplanu

Ovo će biti prva grijna sezona u kojoj grad neće finansirati nabavku energenta za grijanje grada. Rekao je ovo juče Srđan Amidžić, zamjenik gradonačelnika, odgovarajući na pitanje da li je grad učestvovao sa preduzećem “Eko-toplane” u nabavci mazuta u količini od 27.000 tona. “Na sjednicama Skupštine grada više se neće davati garancije ni subvencije za

DUŠKO KOVAČEVIĆ: Očekujemo 100 hiljada putnika

Letovi “Rajanera” će donijeti višestruku korist Aerodromu Banjaluka, gradu i regiji, kaže direktor naše vazdušne luke Duško Kovačević. Dodaje da su detalji ugovora sa irskom kompanijom poslovna tajna. Optimizam koji vlada u i oko Aerodroma Banjaluka vidi se već od skretanja ka aerodromu sa magistralnog puta Laktaši – Gradiška. Na saobraćajnim ostrvima je posađeno i