IZ RUSKE AMBASADE PONOVO PORUČUJU: Šmit nije legitiman visoki predstavnik

“Kristijan Šmit nije legitiman kao visoki predstavnik”, ponovo poručuju iz ambasade Ruske Federacije u BiH. Slično miljenje nedavno je izrazila i Kina.

“Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika”, navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

Iz ambasade navode da čitav niz dokumenata – Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, dokumenti Savjet za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora i na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

“Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja”, stoji u reakciji.

Navode da je procedura Konsenzusa bila ispoštovana čak  i pri izboru Pedi Ešdaun, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. Mukotrpnim dimplomatskim radom tada je postignut sporazum.

 

“Pritom, retrospektivno, Pedi Ešdaun, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Savjeta bezbjednosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Kristijana Šmita”, navode iz Ambasade Rusije.

U saopštenju još navode da razumiju ovu”specijalnu operaciju”.

“Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provođenje sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizovati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizuje situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, navodi se u saopštenju.

Na kraju iz ambasade poručuju da nisu protiv Kristijana Šmita.

“Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Kristijanu Šmitu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik.”

Podsjetimo, Upravni odbor Savjeta za provođenje  mira (PIC) imenovao je Šmita 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a.

(N.S)