IZGLED CENTRA GRADA Projekti donose značajne promjene

Gradonačelnik Igor Radojičić sa svojim timom osmislio je potpuno novi izgled jezgra Banjaluke, što je najkrupnija urbanistička promjena još od bana Tise Milosavljevića.

Radojičić, kažu stručnjaci, očigledno želi da u narodu i istoriji ostane upamćen kao novi banjalučki ban, koji je gradu „podario“ drugačiji koncept sa parkovima i šetalištem u centru.

Nakon zgrada Banskog dvora, Gradske uprave i Narodnog pozorišta RS koje je Banjaluci u amanet ostavio prvi ban Vrbaske banovine Svetislav Milosavljević i gradonačelnik Radojičić, vjeruju upućeni, mogao bi da se upiše na listu graditelja zaslužnih za novi identitet grada.

Regulacioni plan centralnog područja, koji je usvojen na posljednjoj Skupštini, definiše budući izgled zemljišta na najatraktivnijoj poziciji u gradu, na potezu od stare autobuske stanice do sjedišta Puteva RS, odnosno, od Aleje Svetog Save do Kastela. Sadašnji javni parking kod stare stanice zamijeniće tako veliki park, u čijem bi centru trebalo da bude izgrađen spomenik vojvodi Stepi Stepanoviću, dok bi ispod bio izgrađen podzemni parking.

Parking kod Muzeja savremene umjetnosti RS zamijeniće novi trg. Potez od Hrama Hrista Spasitelja do sadašnje „rupe“ treba da dobije izgled aleje sa Spomenikom palim borcima, a Banov park da se proširi na sadašnji parking, koji je gradsko zemljište.

I sam Radojičić rekao je da se prilikom izrade ovog plana pokušala nastaviti nit koju je tridesetih godina prošlog vijeka uspostavio ban Milosavljević, kada je zapravo i začeto sadašnje urbano jezgro Banjaluke.

– Strateški dio ovog plana jeste pravljenje nove okosnice koja se proteže od stare autobuske stanice preko parkinga ispred Muzeja savremene umjetnosti, Hrama, spomenika Banu i dalje prema podzemnom parkingu iznad kojeg bi trebalo da bude centralno spomen obilježje borcima VRS. Važan segment ovog plana jeste i sklanjanje sa površine velikog broja parking mjesta koja zauzimaju mnogo prostora i onemogućavaju dobro regulisanje saobraćaja. Predviđeno je više podzemnih i nadzemnih garaža što bi kompletne površine oslobodilo ili za promjenu režima saobraćaja ili za pješačke i biciklističke staze – naglasio je Radojičić.

Gradski arhitekta Ivan Rašković rekao je da su ga ove ideje sačekale i da nisu originalno njegove, ali da je na njima sarađivao, ističući da centar grada uvijek pobuđuje najviše pažnje, jer je veoma bitan za identitet jednog mjesta.

– Svaki grad mora da raste, jer grad koji ne raste ostaje na nivou našeg djetinjstva. Ako je grad živ, on mora da se razvija. Plan sasvim odgovara stvarnosti i do jedne mjere unapređuje grad. Banjaluka nema, u klasičnom smislu, blokove kao drugi gradovi, to je prijatna struktura zacrtana još u 19. vijeku i to je ono na čemu bi trebalo da nastavimo da radimo – zaključio je Rašković.

Neboderi imaju tradiciju

Centar grada će dobiti i četiri neboreda, a arihtekta Rašković poručuje da to ne treba da zabrinjava građane, jer savremena tehnologija parira trusnom području po kojem je Banjaluka poznata.

– Banjaluka ima tradiciju nebodera, i poslije zemljotresa 1969. godine grad je dobio nekoliko nebodera, između ostalih na početku Gospodske ulice- podsjetio je on.

(srpskainfo)