Magazin 19.04.2017.

Izložba arhivskih dokumenata u Banskom dvoru: Trag banjalučkih ljekara u Kraljevini Jugoslaviji

ČITANJE: 2 minute

Ljekari Banjaluke u Kraljevini Jugoslaviji bili su veoma značajni, zahvaljujući čemu su ušli u istoriju grada.

O njima i tragu koji su ostavili na ovim prostorima najbolje svjedoči izložba arhivskih dokumenata “Banjalučki ljekari u Kraljevini Jugoslaviji”, koju prati istoimena monografija sa biografijama 110 ljekara koji su, kraće ili duže, radili u Banjaluci između dva svjetska rata.

 Autori izložbe i monografije su Bojan Stojnić i Verica Stošić, a biće otvorena u četvrtak u 13 časova u KC Banski dvor.

– Ljekari su se, kao fakultetski obrazovani, u odnosu na predstavnike drugih društvenih struktura, javili u ovom gradu krajem osmanske vlasti, a brojno se razvili i postali veoma značajni u doba austrougarske uprave u BiH – kaže Stojnić.

Tek u Kraljevini Jugoslaviji i ujedinjenjem jugoslovenskih naroda u jedinstvenu državu broj ljekara i zdravstvenih ustanova u Banjaluci se povećavao u skladu sa razvojem države.

Ljekari se mogu generacijski i po porijeklu podijeliti na više krugova. Prvi, pored nekoliko domaćih, činili su mahom ljekari porijeklom iz slovenskih zemalja Austrougarske, iz krajeva bivše carske Rusije i iz Srbije.

Već u drugom krugu, a naročito trećem, pored onih iz prečanskih krajeva Kraljevine Jugoslavije i bivše Kraljevine Srbije, počinju da pristižu i ljekari iz Banjaluke i drugih krajeva BiH.

Treći krug banjalučkih ljekara u doba Kraljevine Jugoslavije predstavljaju stradalnici, kojem mahom pripadaju Srbi i Jevreji kojima je rat 1941. donio kraj njihovog ljekarskog rada u Banjaluci.

– I u Kraljevini Jugoslaviji neki ljekari koji su radili u Banjaluci školovali su se, kao i njihovi prethodnici, na fakultetima u Beču, Gracu, Pragu i Budimpešti. Tu su počinjali svoje studije ili su nastavljali ranije započeto. Često su se po završetku kraće zadržavali po evropskim klinikama i bolnicama na specijalizacijama, stručnim usavršavanjima, a nekad i u radu, ali su se obično vraćali pozivu u svojoj zemlji – pojašnjava Stojnić.

Značajna imena

Značajniji ljekari u doba Kraljevine Jugoslavije bili su Todor Jeremić, Branko Čubrilović, Gavro Vujičić i Dušan Muškatirović.

Posebno se izdvaja Jeremić, koji se bavio i politikom. Austrougarske vlasti su ga smatrale kolovođom akademske omladine.

Bio je vojni ljekar u Ortopedskom zavodu “Marija Zvijezda” u Banjaluci, a 1919. postao je i upravnik. U to vrijeme bio je jedini ortopedski stručnjak u BiH.

(blic.rs)