Izvještaj iz NATO-a: Putin mobiliše 30.000 vojnika mjesečno, osvaja 10 km dnevno
Foto: Screenshot/Youtube
Raspoloženje u vezi s Ukrajinom na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a u Briselu 3. i 4. decembra može se opisati jednom riječju: sumorno. Dovoljno je poslušati inače vedrog glavnog sekretara NATO-a Marka Rutea: “Ovo bi mogla biti najteža zima za Ukrajinu od 2022.” Ili ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrija Sibihu, koji je novinarima rekao da je situacija zaista vrlo izazovna: “I pritom sam vrlo diplomatski raspoložen.”
Visoki zvaničnik NATO-a, govoreći anonimno jer nije bio ovlašten govoriti javno, za Radio Slobodna Evropa jasno je rekao ono što je već neko vrijeme očito – da Rusija pojačava tempo svojih ofanzivnih operacija na ratištu, potiskujući Ukrajinu na nekoliko frontova.
Brzi ruski napredak sada je prilično značajan, s procjenama NATO-a da Rusija napreduje i do 10 kilometara dnevno. Ranije ove godine to je bilo bliže 10 metara dnevno.
Brutalan napredak Rusije
Ruski brzi napredak omogućen je iskorištavanjem ravnog, otvorenog terena, na primjer oko Pokrovska u regiji Donjeck, prije nego što stigne najgore zimsko blato.
Zvaničnik NATO-a istakao je da Rusija ima “značajnu prednost u pogledu opreme, municije i ljudstva jer može angažovati 30.000 novih vojnika svaki mjesec”. Tome treba dodati i pojačane vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu, što zadržava ukrajinsku protivvazdušnu odbranu u pripravnosti i pojačava psihološki pritisak na civilno stanovništvo.
Ipak, treba napomenuti da ne ide sve glatko za Moskvu. Ruske snage će uskoro naići na čvršće ukrajinske položaje. A od septembra do novembra ruski gubici procijenjeni su na 1.500 vojnika dnevno, dok se ukrajinski gubici smatraju otprilike upola manjima, piše RSE, prenosi Index.
Ukrajina treba i vojnike i opremu
Jasno je šta Ukrajini treba: više ljudi i dodatni sistemi protivvazdušne odbrane. Što se tiče prve stavke, većina ljudi u sjedištu NATO-a u Briselu složila se s nedavnom procjenom Vašingtona da bi Kijev trebao sniziti dob za regrutovanje na 18 godina s trenutnih 25 iako je jasno da bi to bila teška politička odluka.
Što se tiče sistema protivvazdušne odbrane, Ukrajina ih je već tražila, a ministar spoljnih poslova Sibiha zatražio je 19 novih sistema za pokrivanje ključne infrastrukture. Iako ništa nije obećano, diplomate na ministarskom sastanku rekle su da očekuju da će barem neki sistemi uskoro biti isporučeni.
Još jedno predvidljivo razočaranje za Ukrajinu na ovom sastanku bila je nedostižna pozivnica za članstvo u NATO-u. Činjenica je da vojni savez nije napredovao po tom pitanju od NATO-ovog samita u Viljnusu 2023.
Jednostavno nema jednoglasja o ovom pitanju, pa su trenutno najbolje što Ukrajina dobija iste dobro uvježbane fraze o “nepovratnom NATO putu” i “mostu prema članstvu”, što se odnosi na bezbjednosne paktove pojedinih članica s Kijevom i misiju saveza za obuku ukrajinskih vojnika.
