Izvještaj o poplavama otkrio propuste: Tragedija se mogla izbjeći!

Dvije godine za izvještaj

– Može se zaključiti da je vanredno stanje u Doboju proglašeno prekasno i da je signal za uzbunu dat prekasno. Da je to urađeno na vrijeme, posljedice po ljudske živote i materijalna šteta bili bi mnogo manji – navedeno je u izvještaju koji će se skoro dvije godine nakon tragičnih događaja naći pred poslanicima.

Anketni odbor je precizirao da je odluka o proglašenju vanrednog stanja u Bijeljini donesena 14. maja, a na području Šamca i Modriče dan kasnije.

– U „Službenom  glasniku grada Doboj”, od 6. juna 2014. godine, objavljena je odluka o proglašenju vanredne situacije, broj 02-022-600/14, kojom je vanredna situacija proglašena 15. maja. Članovi anketnog odbora nisu dobili potvrdu od drugih učesnika u ovim događajima da je odluka zaista donesena tada – navedeno je.

Petrović nije došao

Jedina osoba koja nije bila prisutna na javnom saslušanju pred članovima anketnog odbora, da bi dao odgovore na navedene primjedbe, bio je gradonačelnik Doboja Obren Petrović, koji je preko advokata dostavio obavještenje da je bolestan. Povjerenik za Doboj general Momir Zec, koga je Vlada RS postavila na ovu poziciju 20. maja, za Press je kazao da je, nažalost, stigao kasno u taj grad, kad su razmjere štete već bile tragične.

– Da je signal za uzbunu dat ranije, grad bi bio poplavljen, ali bi bio manji broj žrtava. Bila bi znatno manja i materijalna šteta jer bi ljudi sklonili neke stvari, podigli ih na spratove i slično – istakao je Zec.

On je upozorio na brojne propuste nadležnih u Doboju.

– Procjena Gradskog štaba bila je da će moći spasti grad od poplave, kad je Bosna ušla u potok Liješanj. Nasip na Liješnju i “Sforovom  putu”, u kritičnom periodu je nasipan šljunkom i frakcijom lomljenog kamena, odnosno vodopropusnim materijalom, umjesto vrećama sa pijeskom. Čelični most na rijeci Bosni, zbog količine nanesenog materijala, sprečavao je proticanje rijeke i pad vodostaja. Da bi nivo vode opao i da bi eventualno bilo spriječeno izlivanje Bosne preko M-17, bilo je neophodno srušiti čelični most, što nije urađeno – kazao je Zec.

Ne osjećaju moralnu odgovornost

Ono što je posebno zanimljivo jeste da na pitanje člana anketnog odbora, upućenog predstavnicima različitih republičkih i lokalnih organizacija tokom javnog saslušanja, o tome da li osjećaju moralnu odgovornost zbog materijalne štete i ljudskih žrtava, niko nije potvrdno odgovorio, ali su istakli da je “svakog pogodilo stradanje ljudi”.

– Urađeno je maksimalno što je moglo biti urađeno u datim okolnostima – odgovoreno je.

(Press)