Izvještaj UNDP-a: 60 odsto ljudi očekuje pozitivan uticaj vještačke inteligencije na svoj posao
Oko 60 posto ispitanika u okviru Programa Ujedinjenih nacija za razvoj izjavilo je da očekuje pozitivan uticaj vještačke inteligencije na njihovo zaposlenje jer očekuju prilike na radnim mjestima koja možda danas još ni ne postoje.
Ljudski razvoj stagnira, usporava se globalni napredak i povećavaju nejednakosti, ali vještačka inteligencija bi mogla biti spas, navodi se u novom izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) objavljenom u utorak.
Izvještaj o ljudskom razvoju za 2025. godinu ukazuje da je čovječanstvo prebrodilo globalne šokove poput pandemije covida-19, ali bilježi se neočekivano slab napredak – najmanji porast od 1990. godine.
Izvještaj pod naslovom “Pitanje izbora: Ljudi i mogućnosti u doba vještačke inteligencije” analiziralo je napredak u razvoju prema nizu pokazatelja poznatih kao Indeks ljudskog razvoja (HDI), koji obuhvata postignuća u zdravstvu i obrazovanju, uzimajući u obzir nivo dohotka.
Studija je pokazala usporavanje ljudskog razvoja
Studija je pokazala zaustavljen napredak HDI-ja u svim regijama svijeta i upozorila da bi rastuće trgovinske napetosti, pogoršanje dužničke krize i uspon industrijalizacije bez zapošljavanja mogli dodatno pogoršati situaciju.
“Decenijama smo bili na putu prema vrlo visokom ljudskom razvoju do 2030. godine, ali ovo usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju globalnom napretku”, izjavio je Achim Steiner, administrator UNDP-a.
“Ako spori napredak iz 2024. godine postane ‘nova normalnost’, taj cilj za 2030. mogao bi nam izmaći za decenija, što bi naš svijet učinilo manje sigurnim, podijeljenijim i ranjivijim na ekonomske i ekološke šokove”, ističe Steiner, dodajući da bi trebalo istražiti nove načine za podsticanje razvoja, uključujući vještački inteligenciju.
Polovina globalnih ispitanika izjavila je u anketi kako bi njihovi poslovi mogli biti automatizovani, a 60 posto njih očekuje da će vještačka inteligencija pozitivno uticati na njihovo zaposlenje, stvarajući prilike u poslovima koji možda danas još ni ne postoje.
Oko 64 posto ispitanika vjeruje da će im vještačka inteligencija povećati produktivnost na radnom mjestu. Samo 13 posto ispitanika strahuje da bi vještačka inteligencija mogla dovesti do gubitka radnih mjesta.
Generalno, anketa je pokazala da je stav opšte populacije prema vještačkoj inteligenciji pozitivan te da bi ona mogla smanjiti razlike u jednakosti. U zemljama koje su nisko ili srednje rangirane prema HDI-ju, 70 posto ispitanika očekuje povećanje produktivnosti zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, a dvije trećine predviđa njeno korištenje u obrazovanju, zdravstvu ili na poslu u sljedećih godinu dana.
Pristup vještačkoj inteligenciji usmjeren na čovjeka
Međutim, izvještaj zagovara pristup vještačkoj inteligenciji usmjeren na čovjeka, uprkos naslovima u medijima koji upozoravaju na vještačku opštu inteligenciju, u kojoj ljudi više nisu potrebni, a mašine djeluju autonomno.
U izvještaju se tvrdi da autonomija mašina nije moguća jer algoritmi ne mogu sami formulisati probleme. Probleme koje rješavaju moraju im definisati ljudi koji su osmislili hardver, odredili njihove funkcije i podatke na kojima su trenirani.
U izvještaju se navodi da se vještačka inteligencija može koristiti kao pojačanje, ne da bi nas zamijenila, već kako bi povećala naše vlastite ljudske sposobnosti razmišljanja. Takođe se navodi da je demokratizacija vještačke inteligencije već u toku, ali da je ključno zatvoriti jaz u pristupu električnoj energiji i internetu kako niko ne bi bio isključen.
Osim pristupa, presudnu će ulogu imati i političari, kao i efikasnost s kojom vještačka inteligencija nadopunjuje i pojačava ljudske aktivnosti.
“Izbori koje donesemo u nadolazećim godinama odrediće naslijeđe ove tehnološke tranzicije za ljudski razvoj”, rekao je Pedro Conceição, direktor Kancelarije za izvještaje o ljudskom razvoju UNDP-a, te dodao: “S odgovarajućim politikama i fokusom na ljude, vještačka inteligencija može biti ključni most prema novim znanjima, vještinama i idejama koje mogu osnažiti svakoga – od poljoprivrednika do vlasnika malih preduzeća.”
UNDP-ova anketa prikupila je odgovore više od 21.000 pojedinaca iz 21 zemlje i na 36 jezika, što predstavlja 63 posto svjetske populacije, prenosi index.hr.
