JANJIĆ: Odluka SPC o autokefalnosti MPC iznenađujuća, mnogima se neće svidjeti takvo stanje

Stručnjak za crkveno – pravna pitanja dr Jovan Janjić ocijenio je danas da je odluka Srpske pravoslavne crkve (SPC) da prizna autokefalnost Makedonske pravoslavne crkve (MPC-OA) veliko iznenađenje koje niko nije očekivao, ali da za nju, s obzirom da je donijeta jednoglasno, vjerovatno postoje dobri razlozi koje ćemo uskoro saznati.

U izjavi za Tanjug, Janjić je istakao da je situacija sa MPC specifična i da to što se dogodilo neće imati nikakvog efekta na SPC u drugim bivšim jugoslovenskim republikama.

“Nema uslova da više bilo ko potegne za separatističkim i secesionističkim težnjama koje bi razbijale jedinstvo crkve. U drugim delovima ostaće kako jeste”, poručio je Janjić.

On kaže da je odluka SPC zaista iznenađujuća ali i podsjetio da je arhiepiskop makedonski na prvoj zajedničkoj liturgiji u Hramu Svetog Save rekao da se nada da će uskoro doći do autokefalnosti, što su tada mnogi su protumačili kao njegovu želju i umirivanje javnost u Sjevernoj Makedoniji.

“Iz reči patrijarha Porfirija vidimo da je Sveti arhijerejski sabor na poslednjem zasedanju ovih dana tu odluku doneo jednoglasno, onda mora da su bili jaki razlozi sa kojima šira javnost nije upoznata i za njih ćemo tek saznati. Verujem da se SPC rukovodio isklučivo kanonskim i crkvenim razlozima, u to ne sumnjam”, rekao je Janjić i dodao da sada slijedi priznanje od drugih pomjesnih pravoslavnih crkava, što je uobičajena procedura kada majka crkva da autokefalnost crkvi na svom kanonskom području.

On kaže da sada predstoji uređenje odnosa SPC i MPC pošto su sada to dve autokefalne crkve, a u centru će biti pitanja imovine i status Ohridske arhiepiskopije koja je bila u vezi sa SPC i kojoj je dat Tomos 2003. godine za vrijeme patrijarha Pavla, kao i svi drugi odnosi.

Što se tiče MPC, Janjić kaže da će ona dalje o svemu odlučivati samostalno, prije svega o imenu jer se imenu Makedonska pravoslavna crkva suprotstavljaju Carigradska patrijaršija i Grčka.

Oni će odlučiti i o sedištu MPC, dodaje Janjić.

Janjić kaže da je autonomija MPC data na kanonski način, jer je priznato stanje iz 1959. kada je SPC dala autonomiju MPC.

Poslije toga, priča Janjić, MPC je insistirala na autokefalnosti, ali su, kaže, izigrali dogovor koji su imali sa tadašnjim patrijarhom Germanom i nisu učinili izmjene u 37 članova svog Ustava.

Nastavili su da rade na nekanonski način i proglasili su autokefalnost 1967. koja nije mogla da zaživi i zato je taj čin bio ništavan, dodaje Janjić.

“Sada verujem da je to urađeno onako kako kanoni nalažu, i iz tog stanja koje je prihvatila MPC usledila je potpuna samostalnost, odnosno autokefalnost MPC. Sada zaista možemo govoriti o dve sestrinske crkve, jer je dosadašnja ćerka crkva postala ravnopravna sa majkom crkvom”, ističe Janjić.

Na pitanje kako će to protumačiti narod u Srbiji i dijaspori, on kaže da je uvjeren da se mnogima neće svideti takvo stanje i da će pokušati sve da protumače kroz političku dioptriju, s obzirom da se sve desilo tako brzo i iznenada, ali zato je, kaže, na crkvenim organima da izađu pred svoju javnost i kažu koji su to razlozi.

“Sigurno je da su na taj način hteli da izađu u susret težnjama pravoslavnog naroda u Severnoj Makedoniji, ali takvih je težnji bilo i ranije. Očekujem da vidimo dobru volju i sa druge strane i da se u Severnoj Makedoniji ne razvija neprijateljski odnos prema najbližem narodu, srpskom narodu”, poručuje Janjić.

Takođe, na pitanje da li će se to odraziti na SPC u drugim bivšim jugoslovenskim republikama, on ističe da je situacija u Sjevernoj Makedoniji bila specifična.

“U Severnoj Makedoniji je bio klasičan raskol. Tada su se tri eparhije SPC odvojile od SPC 1967. godine. Na drugim područjima nemamo takvo stanje. Nijedna eparhija SPC nije se odvojila i nije otišla u raskol”, kaže Janjić.

On navodi da je pokušano stvaranje nekih paracrkvenih organizacija kao za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada je stvarana Hrvatska pravoslavna crkva na politički način izvan krila crkve.

Navodi i primer Crne Gore i Crnogorske pravoslavne crkve kada je grupa građana nazvala sebe crkvom i registrovala se su policijskoj stanici.

“To nisu identična stanja i sigurno je da se tako nešto ne može ponoviti na nekom drugom kanonskom delu SPC. U drugim delovima ostaće kako jeste ali to ne znači da neće podneći podstaći secesionističke i separatističke tendencije od nekih koji ne drže do jedinstva crkve, odnosno kanona koji zahtavaju da crkva bude jedna, sveta, saborna i apostolska”, smatra Janjić.

Na pitanje šta se može očekivati od SPC u budućnosti, Janjić ističe da je crkva takav organizam koji ne trpi nagle i brze promjene.

“U crkvi postoji poredak koji je star 2.000 godina i tu je zaista sve jasno regulisano, tako da verujem da se u budućem periodu neće ništa bitno menjati pre svega u organizaciji crkvenog života na kanonskom području SPC, osim što jedan njen dosadašnji deo postaje samostalan”, zaključio je Janjić.

(SB)